Novosti iz Muzeja grada Trogira od 1. lipnja 2021. godine potražite na novoj internetskoj adresi:
https://muzej-grada-trogira.hr/novosti/
Novosti iz Muzeja grada Trogira od 1. lipnja 2021. godine potražite na novoj internetskoj adresi:
https://muzej-grada-trogira.hr/novosti/
Na Međunarodni dan muzeja, u utorak, 18. svibnja, u atriju Muzeja grada Trogira otvorit će se izložba radova učenika Srednje škole Ivana Lucića Čuvari baštine: Balature moga grada.
Pojekt Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije Čuvari baštine namijenjen je darovitim učenicima u umjetničkom i humanističkom području, kao i svim učenicima zainteresiranima za projektnu nastavu, suradničko, istraživačko i inovativno učenje te razvijanje kreativnosti, informacijske i digitalne pismenosti. Od prosinca 2020. godine Srednja škola Ivana Lucića sudjeluje u Čuvarima baštine projektom pod naslovom Balature moga grada.
Cilj projekta koji se odvijao pod mentorstvom prof. Nikoline Vukman i knjižničarke Lucije Dražić Šegrt, bio je upoznati učenike s arhitekturom u povijesnoj jezgri Trogira i s načinom života u prošlosti. Osvještavanje mladih naraštaja o važnosti onoga što je prošlo i kritičko promišljanje o načinima očuvanja materijalne i nematerijalne baštine predstavljaju glavnu nit projekta o kojemu detalje možete saznati OVDJE.
Osim edukativne šetnje gradom i zanimljivog predavanja Jasne Popović, pročelnice trogirskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i medija, učenici su prikupljali fotografsku i literarnu građu o balaturama, sudjelovali u kreativnim radionicama izrade maketa, likovno se i literarno izražavali izrađujuću plakate, videouratke, brošure i pišući stihove. Rezultate njihova kreativnog rada i zalaganja moći ćete razgledati u atriju Muzeja grada Trogira do 25. svibnja 2021. Radno vrijeme izložbenog postava je od ponedjeljka do petka od 9:00 do 12:00 i 17:00 do 19:00 te subotom od 9:00 do 12:00 sati.
Dobro došli na izložbu kojom obilježavamo Međunarodni dan muzeja!
Međunarodni dan muzeja u Hrvatskoj se obilježava od 1980. godine na inicijativu Muzejskog dokumentacijskog centra. Ovogodišnjom temom Budućnost muzeja: oporavak i ponovno osmišljavanje Međunarodni savjet muzeja (ICOM) pozvao je muzejsku zajednicu na promišljanje o novim održivim muzejskim modelima koji će kroz društveni angažman, racionalno korištenje resursa i stvaranje inovativnih kulturnih doživljaja odgovoriti na socijalne, ekonomske i klimatske izazove današnjice.
Pozivamo vas da na sam Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, iskoristite priliku i BESPLATNO posjetite stalni postav Muzeja grada Trogira od 9:00 do 14:00 sati!
Veselimo se vašem dolasku!
Iako je osnovan 10. srpnja 1963. godine Muzej grada Trogira za javnost je otvoren tri godine nakon - 9. svibnja 1966. Prije nekoliko dana, uoči 55. obljetnice otvaranja, predstavili smo novu internetsku stranicu muzej-grada-trogira.hr, no ovako lijepu obljetnicu željeli bismo dodatno obilježiti kratkim putovanjem kroz vrijeme! Zavirili smo zato u hemeroteku, fototeku i prvu knjigu dojmova Muzeja grada Trogira kako bismo se prisjetili dana otvaranja - toga važnog dana u životu svakog muzeja! Što smo pronašli saznajte u nastavku...

Slobodna Dalmacija 10. svibnja 1966. godine objavila je članak "Otvoren Muzej grada Trogira" u kojemu autor V. Mirković piše o tome kako su "u desetak prostorija na katu palače Garanjin sažeto prikazane glavne etape mnogostoljetnog razvoja Trogira, najstarijeg grada na našem kopnu, u kojemu se od doba grčke kolonizacije (...) sve do naših dana nije prestalo kontinuirano živjeti.". Članak u cijelosti pročitajte u nastavku:
O ovom povijesnom danu svjedoči nekoliko fotografija s prikazom uzvanika, snimljenih u današnjem izložbenom prostoru - atriju Muzeja grada Trogira i Salonu...

...te brojni utisci i potpisi u prvoj knjizi dojmova Muzeja grada Trogira, u koju smo videom zavirili OVDJE, a u nastavku donosimo prvih par stranica:
Izuzetno veseli da su pojedini potpisani posjetitelji, tada djeca i mladi, i dan danas dragi stalni posjetitelji Muzeja grada Trogira. Hvala najljepša!
Dobro nam došli u sadašnjosti i budućnosti - čekamo vas na adresi Gradska vrata 4, 21220 Trogir i e-adresi muzej-grada-trogira.hr!
Iako je osnovan 10. srpnja 1963., Muzej grada Trogira svečano je otvoren za posjetitelje 9. svibnja 1966. godine! Danas, nekoliko dana uoči 55. obljetnice otvaranja odlučili smo za posjetitelje "otvoriti" novu internetsku stranicu Muzeja grada Trogira - muzej-grada-trogira.hr koju predstavljamo kratkim videom:
Internetska stranica Muzeja grada Trogira namijenjena je pravovremenom, objektivnom, točnom i pouzdanom informiranju o kulturnim događanjima u organizaciji i suorganizaciji Muzeja grada Trogira, prezentiranju bogatog muzejskog fundusa te edukaciji i širenju znanja o kulturi, povijesti, umjetnosti, baštini Trogira i njegove okolice.
Naslovna stranica nudi posjetitelju mogućnost odabira sadržaja koji želi posjetiti predstavljenog po kategorijama: INFORMACIJE, NOVOSTI, STALNI POSTAV, ZBIRKE, DOKUMENTACIJA, IZLOŽBE/DOGAĐANJA, PEDAGOŠKA DJELATNOST, KNJIŽNICA I PUBLIKACIJE, TROGIR TIME TRAVEL te KONTAKTI.
Kartica INFORMACIJE prikupila je osnovne informacije o Muzeju grada Trogira (adresa, e-adresa, OIB, MB, broj računa, status,djelokrug, osnivač, godina osnutka, ravnatelj), upute za dolazak u Muzej, informacije o radnom vremenu te cijenama ulaznica i stručnog vodstva.
Kartica NOVOSTI donosit će najnovije vijesti iz Muzeja grada Trogira i pomalo preuzimati dosadašnju ulogu muzejgradatrogira.blogspot.com na kojemu je tijekom vremena objavljeno ukupno 444 postova različitog sadržaja...
STALNI POSTAV kartica je u kojoj iz kratkog informativnog teksta popraćenog fotografijama možete saznati više o stalnom postavu Muzeja grada Trogira smještenog u palaču Garagnin - Fanfogna.
Vjerujemo da će vam kartica ZBIRKE biti jedna od najzanimljivijih! Nakon "klika" na ZBIRKE otvara se nova kartica u kojoj možete odabrati želite li saznati više o ARHEOLOŠKOJ, ETNOGRAFSKOJ, NUMIZMATIČKOJ, POMORSKOJ ZBIRCI, odnosno ZBIRCI PERGAMENATA, ZBIRKAMA SREDNJOVJEKOVNE te NOVOVJEKOVNE KULTURNE POVIJESTI, ZBIRCI SUVREMENE POVIJESTI i ZBIRCI SUVREMENE UMJETNOSTI kao i GALERIJI CATE DUJŠIN RIBAR, ZBIRCI KERAMIKE ZLATE RADEJ i KNJIŽNICI GARAGNIN - FANFOGNA.
Kartica DOKUMENTACIJA donosi pregledno predstavljene pdf dokumente poput Statuta Muzeja grada Trogira te zbirno IZVJEŠĆA, PLANOVE, POSLOVNIKE I NATJEČAJE, PRAVILNIKE, PROCEDURE, JAVNU NABAVU i PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA.
Osim raznovrsnih tematskih izložbi iz fundusa i likovnih izložbi, Muzej grada Trogira organizira i ugošćuje izložbe u suradnji s drugim muzejima, galerijama, institucijama, umjetnicima i udrugama. Osim (su)organizira i ugošćuje različita događanja poput javnih tribina, okruglih stolova, promocija knjiga, časopisa, CD-a, večeri poezije, projekcije filmova, koncerata, kazališnih predstava, multimedijalnih prezentacija, scensko-glazbeno-poetskih večeri, predavanja, obilježavanja raznih obljetnica, znastvenih skupova, radionica. Prostor Muzeja grada Trogira dostupan je za snimanja filmova i spotova, organiziranje prijema, modnih revija i vjenčanja… Unutar kartice IZLOŽBE I DOGAĐANJA možete saznati informacije kako organizirati događanje u Muzeju grada Trogira, vidjeti najave izložbi i događanja i pregledati arhivu izložbi i događanja održanih u Muzeju.
PEDAGOŠKA DJELATNOST kartica je unutar koje možete saznati više o edukativnim pedagškim radionicama koje se odvijaju u Muzeju grada Trogira, provjeriti koje su radionice u stalnoj ponudi te saznati na koji način dogovoriti radionicu u Edukativnoj zoni muzeja ili gostovanje u školi, vrtiću, ...
Muzejska knjižnica po vrsti je specijalna knjižnica i kao takva sastavni je dio organizacijske cjeline Muzeja. Utemeljena je osnutkom Muzeja 1963. godine. Njena osnovna zadaća jest sakupljanje stručne literature, stoga je prvenstveno namijenjena djelatnicima Muzeja koji se koriste njenim fondom u svakodnevnom radu i znanstveno-stručnoj obradi muzejskih predmeta. Više o njoj možete saznati pod karticom KNJIŽNICA I PUBLIKACIJE unutar koje možete pregledati i sva izdanja dostupna za kupnju - narudžbu možete napraviti telefonski, e-porukom ili porukom na društvenim mrežama.
Kartica TROGIR TIME TRAVEL vodi vas na istoimeni blog Muzeja grada Trogira na kojemu redovito objavljujemo zanimljive sadržaje iz trogirske povijesti, kulture i baštine.
Pod KONTAKTI možete saznati pod kojim su brojevima telefona dostupne djelatnice Muzeja grada Trogira te adrese njihove e-pošte.
Autorice tekstova na internetskoj stranici su muzejska savjetnica dr. sc. Fani Celio Cega, kustosice Aleksadra Bilić Petričević i Lujana Paraman, muzejska pedagoginja Goranka Tomaš, dokumentaristica Daniela Kontić te suradnica za odnose s javnošću i promidžbu, ujedno i autorica fotografija, Maja Maljković Zelalija koja je osmislila stranicu koju je realizirao Igor Kutil.
Cilj muzej-grada-trogira.hr je obogatiti domaći internetski prostor kvalitetnim, informativnim, edukativnim, znanstvenim i znanstveno-popularnim sadržajem, potaknuti publiku na aktivno sudjelovanje, pregledavanje, pretraživanje i dijeljenje muzejskih sadržaja, popularizirati kulturu, umjetnost i razviti svjesnosti o bogatstvu kulturne baštine. Nadamo se da će muzej-grada-trogira.hr postati platforma koja pruža brze, provjerene i pouzdane informacije o događanjima, kulturi i kulturnoj baštini na lokalnoj razini te da će doprinijeti pozitivnom imidžu kako same ustanove tako i muzejske djelatnosti općenito.
Veselimo se vašem dolasku na e-adresu muzej-grada-trogira.hr ali i na adresu Gradska vrata 4, Trogir!
9. FESeTemana trogirskoga libra - tradicionalni festival knjiga trogirskih autora, izdavača i knjiga s trogirskim temama - održavat će se u atriju Muzeja grada Trogira od 22. do 29. travnja 2021. godine.
Otvaranjem FESeTemane na Dan hrvatske knjige, ustanovljen u spomen na Marka Marulića koji je upravo 22. travnja prije točno 500 godina dovršio Juditu, Muzej grada Trogira se pridružuje proslavi ovog velikog jubileja.
Tradicionalna manifestacija FESeTemana trogirskoga libra u organizaciji Muzeja grada Trogira nastala je prije 10 godina prema ideji Daniele Kontić, s ciljem obilježavanja Dana hrvatske knjige u Trogiru.
Ove će godine u atriju Muzeja grada Trogira posjetiteljima biti ponuđeno nikad više naslova trogirskih autora, izdavača i knjiga s trogirskom tematikom - njih preko 120!
Svratite u atrij Muzeja grada Trogira, razgledajte ponudu i pronađite nešto za sebe - od poezije i beletristike preko znanstvenih studija i časopisa iz područja glazbe, filozofije, zaštite spomenika i povijesti do slikovnica za djecu. Radno vrijeme je od ponedjeljka do petka od 9:00 do 14:00, subotom od 9:00 do 12:00, a na sam dan otvaranja - Dan hrvatske knjige, u četvrtak, 22. travnja od 9:00 do 14:00 te 17:00 do 20:00 sati.
Iz ponude izdvajamo novije naslove poput: Tonči Burić: Trogirski distrikt u srednjem vijeku do 1537. godine, Ana Plosnić Škarić: Lapicide i marangoni u spisima trogirske kasnosrednjovjekovne komune, Aleksandra Bilić Petričević: Izložba nacrta zgrade Režije duhana u Trogiru i Trogirski slikarski krug u prvoj polovici 20. stoljeća, Andrea Debak: Lota i kralj, Lidija Butković Mićin: Moderna arhitektura Trogira, Marinski običajnici, Roko Ivanda: Baština izgubljene Bosiljine, Ivo Babić: Iz dalmatinskog srednjovjekovlja, ...
Veselimo se Vašem dolasku u atrij Muzeja grada Trogira od 22. do 29. travnja 2021.!
Hvala što ćete podijeliti ovu informaciju s prijateljima na društvenim mrežama!
Ova radionica, na temu trogirske kiparske baštine, nastavak je suradnje Škole i Konzervatorskog odjela u Trogiru, uspostavljene obilježavanjem prošlogodišnjih Dana europske baštine, s ciljem kontinuiranog djelovanja na području edukacije osnovnoškolaca o vrijednostima i značaju očuvanja kulturne baštine.
Tijekom prvog dijela radionice, u edukativnoj šetnji povijesnom jezgrom grada, djelatnice Konzervatorskog odjela upoznale su učenike s osnovnim pojmovima simbolike i ikonografije u umjetnosti, kiparstvom kao umjetničkom granom i vrstama kiparskih djela te motivom lava u trogirskoj kiparskoj baštini kao i sudbinom desetaka reljefa lavova koji su uslijed političkih previranja uništeni u prosincu 1932. godine (o čemu više možete saznati OVDJE).
U dvorištu Muzeja grada Trogira, u neposrednoj blizini jednog od lavova koji se pripisuje vrsnom Nikoli Firentincu (pronađenog u Foši 2005. godine) odvijao se drugi dio radionice. Zahvaljujući akademskom kiparu Tomislavu Šalovu polaznici radionice upoznali su se s tradicijskim kiparskim alatima te su se, uz njegovu pomoć, okušali u obradi kamenog bloka.
„I ubuduće ćemo nastojati učenicima stvoriti uvjete za neposredno iskustvo procesa izrade umjetničkog djela, jer se baština ne može vrednovati isključivo temeljem povijesno-umjetničkih kriterija, a bez razumijevanja kreativnog i radnog procesa.“, istaknula je Jasna Popović, pročelnica Konzervatorskog odjela u Trogiru.
Uvijek se razveselimo zanimljivim radionicama, zainteresiranim učenicima i rado sudjelujemo u projektima poput ovog. Iz tog razloga izuzetno nam je zadovoljstvo najaviti još jedan kulturno-baštinski projekt koji će, uz potporu Centra izvrsnosti SDŽ, predstaviti Srednja škola Ivana Lucića izložbom u svibnju, o čemu više informacija donosimo uskoro.
U nedavnoj prošlosti domaćice su u vrijeme Uskrsa, osim sirnice, od istog tijesta izrađivale i garitule; pletenice s proširenim gornjim dijelom, tzv. glavom u koju se utiskivalo uskršnje jaje; crveno za djevojčicu, a plavo za dječaka. Ovim pletenicama darivala su se djeca. Ovom prigodom pokazat ću vam kako možete od glinamola izraditi garitulu koja će vam moći poslužiti kao pladanj za vaše uskršnje jaje i to nekoliko godina, poručuje Goranka Tomaš, muzejska pedagoginja, autorica radionice Garitul i garitula.
Pokažite nam svoje garitule na Facebooku Muzej grada Trogira ili nas tagirajte na Instagramu @trogirmuseum.
Želimo vam SRETAN USKRS!
Podijelite ovu online radionicu s prijateljima na društvenim mrežama i potaknite ih na stvaranje!
SHARING IS CARING!
Muzej grada Trogira traži učenice/učenike trećih i četvrtih razreda srednjih škola i studentice/studente za rad tijekom ljetne sezone - od 1. lipnja do 30. rujna.
Ukoliko si zainteresiran/a, uz to komunikativan/na, pričaš (barem) engleski jezik, voliš povijest, umjetnost, baštinu i kulturu, prijaviti se možeš slanjem prijavnice (word dokument ili pdf) na e-adresu muzej-grada-trogira@st.t-com.hr, a možeš je donijeti i osobno u Muzej grada Trogira (Gradska vrata 4). Prijavnica/molba treba sadržavati tvoje ime, prezime, adresu, e-adresu i kontakt broj telefona ili mobitela, zatim informaciju o razredu, školi ili fakultetu koji pohađaš, u njoj bi trebao/la napisati koje jezike pričaš i zašto bi volio/voljela raditi u muzeju, odnosno zašto si baš ti osoba koja treba raditi u muzeju...
Radno vrijeme Muzeja grada Trogira tijekom lipnja i rujna je od
ponedjeljka do subote (nedjeljom i blagdanom Muzej je zatvoren) 10:00 –
13:00 te 17:00 – 20:00, a tijekom srpnja i kolovoza svaki dan 10:00 –
13:00 te 18:00 – 21:00. Ovisno o broju prijavljenih
kandidata moguće je organizirati rad u smjenama (tjedni raspored ujutro ili
poslijepodne - po dogovoru). Rad u Muzeju grada Trogira tijekom ljetne
sezone plaća se preko učeničkog ili studentskog ugovora, a cijena radnog
sata je 26,56 kuna neto.
Prijave se zaprimaju do 16. travnja 2020.
Hvala što ćete nam pomoći pronaći zainteresirane (kao i njima pronaći nas!)
dijeljenjem ovog posta na društvenim mrežama:
Iako su mjere relaksirane, izlošci iz stalnog postava Muzeja grada Trogira i dalje ne smiju vanka (ovi u Muzeju ih ne ispuštaju iz očiju i čuvaju ka´ oči u glavi)! A Cata, Greta, teta Jela, Dubravko, Nikica, Mali Ličanin, Lucija, Lovre i brojni drugi uistinu su, ali uistinu druželjubivi! Zato su u tren oka odlučili reagirati - snimiti video i upasti vam u oči!
Iako jako žele biti viđeni na Youtubeu (i na Instagramu i na Facebooku), znaju da je pravi život (i provod!) izvan društvenih mreža! Ono što baš najnajnajviše žele i što vas mole da imate u vidu poručuju na https://youtu.be/asE20uH_pgs
Ne zatvarajte oči pred ovom molbom! Širom ih - otvorite, napasite i odmorite!
Dođite, pogledajte se oči u oči:
LISTOPAD – SVIBANJ:
ponedjeljak – petak
9:00 – 14:00
LIPANJ i RUJAN:
ponedjeljak – subota (osim blagdanima)
10:00 – 13:00, 17:00 – 20:00
SRPANJ i KOLOVOZ:
svaki dan
10:00 – 13:00, 18:00 – 21:00
Vjerujte nam... dva ih se oka ne mogu nagledat´!
U dvorištu Muzeja grada Trogira cvjetaju prvi narcisi i ljubičice ispuštajući zamamne mmmmirise proljeća. Temperature su prave proljetne, sunčev sjaj mami nas na izlazak i šetnju, na boravak u prirodi...
Znate li da opuštajući boravak u prirodi može postati još opušteniji uz pomoć antistres bojanke za odrasle i djecu?! A mi upravo jednu takvu donosimo u nastavku! Sve što trebate je ispisati ju na veličinu papira koju želite i ponijeti sa sobom na sunce - u park, na zidić, na blakon... potražiti inspiraciju u bojama oko sebe, bojiti i opustiti se u najnovijoj bojanki "Miriše na proljeće" koju je pripremila muzejska pedagoginja Goranka Tomaš.
Uživajte!
Petak, 29. siječnja 2021. u virtualnoj povijesti Muzeja grada Trogira ostat će zapisan kao datum od kojeg Muzej ima i YouTube kanal!
Jeste li ga već posjetili?
Početak video produkcije trogirskog muzeja obilježila su dva videa - prvi objavljeni video je zanimljiva radionica - Vodič za izradu sove od papira, nastao kao proširenje online ponude radionica koje se organiziraju u okviru pedagoške djelatnosti muzeja.
Za izradu sove od papira potrebni su: klamarica, salveta, raznobojni papiri, ljepilo, škare, crni flomaster i hamer. Postupak je veoma jednostavan: Izrežite komad hamera u veličini vaše salvete te klamaricom pričvrstite salvetu za hamer. Dobivenu plohu savinite i zaklamajte rubove kako biste dobili valjak. Jednu otvorenu stranu valjka savinite prema unutra kako biste dobili sovine uši. Potom izrežite dva veća i dva manja kruga za oči, zalijepiti ih jedan na drugi te ukrasite šarama. Izrežite dva krila, kljun te nekoliko manjih pera. Ukrasite ih šarama po želji te sve zalijepite na prethodno pripremljen valjak.
Vaša sova je gotova!
Maštovitu radionicu osmislila je muzejska pedagoginja Goranka Tomaš, a dinamični video pripremila je suradnica za odnose s javnošću Maja Maljković Zelalija:
U prvoj video radionici Muzeja grada Trogira nastale su glavne glumice drugoobjavljenog videa - vloga Pogledaj što ima novo, sovo! u kojemu Sova Interesova, koju sve zanima i svašta voli (sa)znati dolazi u posjet svojoj prijateljici Sovi Kustosovi, domaćoj muzejskoj sovi - rođenoj i odrasloj u Muzeju grada Trogira. Njih su dvije u nešto manje od dvije minute dosjetljivim dijalogom - u rimi - pokazale novosti vidljive u stalnom postavu Muzeja - počevši od stropnih pločica, preko namještaja Mavretić do sarkofaga:
Što sve možete očekivati od najnovije internetske platforme Muzeja grada Trogira, prenosimo iz opisa kanala:
Trogir. Baština. Kultura. Povijest. Umjetnost.
Muzej. Izložbe. Radionice. Izdavaštvo. Predavanja. Predstavljanja.
Zbirke. Knjižnice. Arehologija. Etnologija. Kulturna povijest. Pomorstvo.
Putovanje kroz vrijeme. I mnogo više no što piše!
Dobro došli na kanal Muzeja grada Trogira!
Trudit ćemo se biti informativni, kreativni i zabavni te vam prezentirati naš bogati sadržaj i muzejsku djelatnost na originalan i zanimljiv način...Dovi(deo)đenja!
Finalno odbrojavanje je počelo! Još nas 3 dana dijele od Noći muzeja 2021. koja će se u većini hrvatskih muzeja odvijati - online!
Svake se godine izuzetno radujemo vašim posjetima tijekom Noći muzeja; volimo vaša sudjelovanja u stručnim vodstvima, prisustvovanja otvaranjima izložbi, slušanja zanimljivih predavanja... Tijekom godina zajedno smo uživali stvarajući na radionicama, gledajući predstave, utakmice, dokumentarce, igrajući društvene igre, ... Ove godine radujemo se vašim posjetima našoj facebook stranici Muzej grada Trogira te instagramu @trogirmuseum - platformama na kojima će se ove godine održati trogirski doprinos Noći muzeja.
Ne samo da će se po prvi put Noć muzeja u brojnim hrvatskim muzejima održati online, već će se i po prvi put Muzej grada Trogira predstaviti na način na koji ranije nije! Vrijeme pandemije je izazovno, a nas je izazvalo da se okušamo u stvaranju video sadržaja. Pri tom ne mislimo na video vodstva izložbom ili (uživo) otvaranja izložbi, već na kratke, dinamične i (nadamo se) zanimljive video priloge.
Samo da znate - naše društvene mreže u petak preuzimaju najveće video zvijezde: Sova KUSTOSOVA i Sova INTERESOVA!
Tako ćete u petak, 29. siječnja 2021. godine, u poslijepodnevnim satima, prvi put u povijesti na našem fejsu i instagramu vidjeti video radionicu i svjedočiti nastanku naših zvijezda Kustosove i Interesove! (Kako biste odmah mogli sudjelovati u stvaranju, savjetujemo vam da pripremite sljedeće potrepštine: salvetu, raznobojne papire, hamer, klamaricu, ljepilo, škare i crni flomaster!)
![]() |
| Kliknuli ste na "play", ha? Volimo kad ste nestrpljivi! No, za video ćete ipak morati pričekati petak...😃 |
To, naravno, nije sav video sadržaj koji u Noći muzeja kreće u optjecaj! Naime, rukotvorine nastale u video radionici - gospođice Kustosova i Interesova poletjet će, letjeti, a potom i sletjeti na točno određena mjesta, a svoje putešestvije ovjekovječiti jednim - vlogom!
Pogledaj što ima novo, sovo! naslov je tog vloga - drugog tematskog video priloga! U njemu će vas naše glumačke zvijezde upoznati s novitadama u stalnom postavu Muzeja grada Trogira. Izuzetno smo zadovoljni što smo ovako velike zvijezde uspjeli pridobiti da zaigraju baš u našem filmu... Pozivamo vas zato da se priključite premijeri u petak u 20:00 sati na poveznici!
Vidimo se na virtualnoj Noći muzeja 29. sječnja 2021.!
Dobro nam došli na
i
Hvala što ćete ovu najavu podijeliti s prijateljima na društvenim mrežama
Svakog siječnja, od kad postoji muzejgradatrogira.blogspot.com, kratko se osvrnemo na blogersku godinu za nama. Ove godine, želimo vam 26 227 puta reći hvala na posjetu. A uz zahvalu, donosimo i TOP 10 objava koje ste najviše čitali tijekom 2020. godine, pa krenimo redom...
Najčitanija objava, od njih ukupno 69 objavljenih na muzejgradatrogira.blogspot.com tijekom 2020. godine, je • Psi arheolozi danas na Sutiliji u okviru projekta Trogir Through Time, slijedi ju ona pod naslovom • Ajmo Trogir! Ajmo svi! U ovome se morate okušati! | "Između karantene i umjetnosti" @tussenkunstenquarantaine, dok je treća • Prošlost pod našim nogama: Kasnoantički kameni sarkofag s Ribole.
Najčitanijih deset donosimo u prikazu u nastavku:
Pod kojim naslovom se krije vama najdraži sadržaj objavljen na muzejgradatroigra.blogspot.com? Je li među statistički najpopularnijima ili ne? Javite nam!
Provjerite i što ste najviše čitali na našem Trogir Time Travelu!
❤Hvala što nas čitate!Nadamo se da ćete nas posjećivati (RADNO VRIJEME) i pratiti i tijekom 2021., kako na našoj adresi Gradska vrata 4, Trogir, tako i na blogovima, facebook stranicama Muzej grada Trogira i Trogir Time Travel te na instagramu @trogirmuseum.
Zamolili smo nekoliko prijatelja Muzeja grada Trogira da se prigodno - u se vrime godišća - prisjete Badnjaka i Božića u Trogiru njihova djetinjstva.
Sjećanja koja smo prikupili prožeta su blagdanskom toplinom, dječjim uncutarijama, okusom fritula, mirisom bakalara i smrića, zvukovima potajnog otvaranja bombona u karti, a ponajviše vedrim duhom prošlih Božića. Nostalgične zapise Marina Giljanovića, Đine Harašić, Ivanke - Đovane Idvorac, Dunje Kalilić, Nane Novak, Dine Rožić, Katje Tramontane i Tomislava Šantića donosimo u pratnji jednako nostalgičnih božićnih čestitki koje se čuvaju u Muzeju grada Trogira, a koje su nekih prošlih Božića primili članovi obitelji Sentinella i Karli.
Vjerujemo da ćete se čitajući ova sjećanja osmjehnuti, da će vas ove "božićne beside" obradovati i potaknuti da i sami zabilježite vlastita sjećanja na neki davni ili manje davni Božić u Trogiru.
Uz neizmjernu zahvalnost autorima ovih svjedočanstava poklanjamo vam ovu malu online zbirku prepunu velikih emocija za Božić 2020. godine.
Na dobro van doša Badnji dan i sritan Božić svima!
Vaš Muzej grada Trogira
Napomena: ukoliko su vam slova na prikazu previše sitna za čitanje, tekstove sjećanja na Božić donosimo ispod samih vizuala.
"Kad celjade dođe o ove nike godine, kad triba kontat koliko je još ostalo godin na toli, misli često odletu nazad u ditinjstvo i u one sritne, lipe i bezbrižne dane. Ta vracanja u prošlost posebno su cesta u dane fjere oko Božića. I sad cutin vonj onoga bora (jelke) ca bi ga otac donija doma, oni lipi vonj smole koji prodire duboko duboko u diciju dušu i di je do danas ostavija sinjal. Letu misli i na šufit di su se u jednome starome baulu cuvale ka svetinja figure Marije, Josipa,malega Isusica, tri kralja i pastiri sa ovcama, a tu je bija i oni nesritni tovar ca se mašija slame iz jaslic, a vol je to sve kurbanjski gleda i nije se tija mišat u magareca posla. A opet tu su bili i oni „cakleni“ baluni, zvona , gljive i ticice na štipalicu. Ni bilo svitli ka danas koje oceš vele nego su se palile male šterike koje su jemale svoje nosace i opet na štipunicu, na vrh bora se meća vrh i to je bilo bitno koji je... oli špic,oli zvizda… jerbo oni sa zvizdon je bija malo prihvatljiviji dežurnin dušebrižnicima iz susistva koji su „bacali na crveno“… a bilo ih je, bilo.😊
Svakome ditetu te uspomene na kicenje bora i stivavanje mahovine sa jaslicama podno njega bija je pravi godimenat. A ja san jema povlasticu sudjelovat i u drugome kicenju i stivavanju, u crikvu svetoga Ivana (Lovre). Časna Zdravka bi okupila dicu koja su išla na dotrine, a posebno nas male ministrante da jon pomažemo i tako bi dobili pravo stalno bit oko tih jaslica koje su uvik bile ono nešto posebno u gradu. Ta privilegija muvanja ciloga dana oko jaslica bila je posebno draga nama malo, ajmo rec, življon dici (da nerecen nađavla) zato ca bi svit zna bacat u te jaslice munitu, a znala je doletit i ona o karte zelena o 5 dinari ca je na njon bila mlaja zena sa srpon u ruke, a posebno veselje je bilo kad bi tamo naša svoje misto oni rudar o 10 dinari, a e, a mi smo se znali mašit i strpat po koji komad u škaršelu (nije za pofalit se... ma je bilo tako).
Osin duploga stivavanja jaslic, posebno veselje nas dice bilo je oko toga ca ce otac donit doma živoga tukca. E dobro ste procitali živoga tukca. U ta vrimena ni bilo rashladnih viltrina, butiga di moš vazet tukca ka te voja i donit ga doma za božicni rucak. Tukca se po godine prije bezeciralo kod poznatoga svita na selo u Labinu (ovomen našeme dalmatinskome ca je tu gori odma iza Brnistrovice) jerbo ca je siguro siguro je, a i koj je vidija ne jemat tukca na stolu u ti dan. A onda i ko more platit onu đeloziju o susidi koji nisu bili baš te srice „uvatit“ tukca. E ti tukac bi ariva i desetak dani prije Isusicevog rođendana i dobija bi svoju posebnu kapunjeru na šufitu. Kapunjera je bila jedan dil šufita prigrađen i ucinjen ka kokošinjac kojomen su vrata bila drveni okvir sa ramadon. Lipi jedan dil ispod abaina,tako da beštije jemaju dosta svitla, a i arije jer se abain moga i malo nadignit.Ti kokošinjac je bija tod od starine, tod su generacije i generacije držale kokoši. A ni potriba govorit ca je u te zemane znacilo jemat svoje jaje i svoju kokoš i to gori poviše glave na šufitu. I tako bi mi dica provodili cile dane na šufitu di bi kokolavali našeg novog kompanjona tukca koji je zadnje dane cinija u nas na šufitu .
Uz jaslice odma se nadožuntaju i sicanja na Ponocku u Svetoga Ivana koju su držala dva Iva - pokojni don (Đurđević) i pomocni biskup (Gugić). Sicanje na oblacenje u ministrantsku monturu ( bilu košuju na buf rukave i crvenu kotulu ) a posebno na lica naših susida iz grada koji su podlakceni na zid o Cimatorija, iz njima znanih razloga, sinjavali ko gre na misu... ali to je štorija koju triba izcidit iz duše i sicanja nekon drugon prilikon..."
Marin Giljanović
"Došla u vrtić. Malene se curice uspričale. Sutra ću dobiti dar ispod kušina, govori mi prijateljica. Bila sam uzbuđena. Moja sveta Luce, meni, bratu Duji i Vinku donese poklon ispod kušina. Jedva sam zaspala, šta ću dobiti. Budim se, podignem kušin. Bila je to mamina bičva puna svačega. Iskrenen je nasrid kreveta. Jedna naranča, jabuka, kruška, suvih smokava, mala čokolada i bomboni u sjajnom papiru s ricavim krajima. Te bombone smo kitili na bor... i ponekog pojeli. I tako su se dočekivali Božić i Nova godina, s puno ljubavi i smijeha.
Sićan se da bi se mi dica skupili s košaricama, pa bih išli krlelezat od kuće do kuće . Pjevali bi: „Ja sam mali rebac doša sam vam krlelezat, tko smokvu tko grozdić na dobro Vam doša Božić.“"Đina Harašić
"Dvanaesti je meni najdraži misec u godini. Pripreme za Božić i Badnjak već bi počele par dana ranije, jer se moralo sve očistiti i oprati kuću i dvor. Moja pok. baba Đovana je uvik govorila: „Ako nisi sredila dvor, šporkat ćeš kuću.“. Čiste kuće i dvora dočekali bi najprije Badnjak, dan kad sam ja imala dvostruki razlog za slavlje, jer mi je to i rođendan. Na taj dan smo uvik spremali bakalar na bilo i brujet. Cila ulica bi mirisala, iz svake kuće isti miris. Mater bi popodne išla u šumu i ubrala smrić, jer nije bilo jelki, i onda bi mi sestre uvečer kitile. Ukrasi su bili bomboni u karti u svim bojama. Bombone nam je donosio otac koji je radio u dućan. A imali smo i prave balune koje je prvi radio moj pok. barba Frane Bilić – Dura, koji je radio kod privatnika Madirace.
Uvečer su se pravile fritule od krumpira... Tako bi mi djeca Božić dočekali uz fritule i igru na tonbulu, čovječe ne ljuti se ili trlju.
Za Božić je bila cila obitelj na okupu, za ručkon koji se sastojao od juve, tuke, salate i sarme. Poslije bi se sladili našin domaćin kolačima – pandolat, rafioli, kroštule i utopljenci. Taj dan se nije išlo u posjete, već sutradan, kada bi se išlo čestitati rodbini i prijateljima."
Ivanka Idvorac - Đovana
KUGLICA
Ovaj ću put dodati malo vanilije. Nisam nikad do sada. Lani sam dodala više cimeta, činilo mi se da je baš to ono zbog čega je okus bio bolji. Čokolada u prahu je bila moja tajna. Svi bi rekli kako osjećaju neki poseban okus, ali nitko nikad nije uspio pogoditi točne sastojke, a ja sam se ponosno, možda čak i umišljeno, smijuckala i smijuckala. A bilo je vrlo jednostavno: čokolada, oraščić i malo maraskina, naravno, u točno odmjerenoj dozi koju sam ja godinama "studirala" i "studirala".
I, evo, sve je u mikseru, ovaj put je i vanilija unutra.
Navukla sam plastične rukavice, zagrabila rukom u smjesu, stisnula je u šaci i prva je kuglica iskočila. Veselo se vrti u užarenom ulju, sva je sretna što je puna tajnih sastojaka; svi volimo tajne, Božić je doba kad se radujemo otkriću još neke nove čudesne tajne. Svaka ukrasna kuglica na okićenom boru ima svoj sjaj, valjda i ona krije tajnu svoga blistaja, ali čeka i novu.
Moja kuglica, sva vrela i još sjajna od ulja, željno upija šećer u prahu. Ne mogu dočekati da se potpuno ohladi, pušem u nju i – gotovo! U ustima je.
Ajme, koja slast! Ma, nikad ovako ukusna kao ovaj put. Napokon. Otkrila sam tajni sastojak. I progutala i drugu kuglicu. Lako je i ona kliznula niz grlo i ostavila na jeziku slador svoje čarobne slasnosti, koju sam, eto, konačno ja stvorila.
I onda sam zastala. Slador je zastao negdje na putu u moju nutrinu. Čeka.
Moja ruka u tijestu, nova kuglica na vidiku, ali zastaje. I ruka. I kuglica. Čekaju. Još šećera? Dobit će ga u prahu. Nije im dosta? Zatvorim načas oči. I dođe mi slika. Djedova kuća, moja teta Lenka, ispred nje velika duboka terina puna tijesta, u ruci duga drvena žlica kojom tuče tijesto. Oko nje u kuhinji vrtimo se mi, njezini nećaci, i svaki čas netko od nas uvali ruku u tijesto, stisne i izbaci kuglicu, a teta je zahvati žličicom i spusti u vrelo ulje. Smijemo se, tijesto nam se lijepi za prste, za odjeću, pada po podu, teta nešto mrmlja da nismo oprali ruke, ali i smije se skupa s nama i čvrsto drži onu dugu drvenu žlicu u ruci. I tuče tijesto. Svaka nova kuglica slađa je od prethodne. Ne treba ih posipati šećerom u prahu. Sjajne, mirisne, pune šećera s naših dječjih prstiju, pune tajnih sastojaka naših užarenih zjenica, slatkog praha mrmljanja tete Lenke i nevidljivih zrnaca čuda ljubavi u staroj kuhinji. Najbolje fritule mojih Božića iz djetinjstva.
U tome je tajna.Dunja Kalilić
„Trogir je jako čudan grad, a opet nekako poseban. U doba mog djetinjstva, a kasnije u vrijeme moje mladosti, Božić je imao posebno mjesto. Na Badnji dan cili je grad vonja po bakalaru. Od jutra bi se frigale fritule. Kako je nama kužina bila u prizemlju svaku malo bi neko svratija poist koju fritulu i popit malo travarice.Prvu terinu isfrigani fritul nosila bi u Komitet Seki Svalinovoj, pok.Ivanki Rožić i Lovri Kataliniću, pa onda bi me mater poslala da odnesem susidima. Skupila bi se klapa iz ulice s koficama u ruci i krenili bi od kuće do kuće krlelezat, a otprilike je to išlo ovako:
„Ja sam mali rebac
doša sam vam krlelezat,
tko smokvu,tko grozdić,
na dobro van doša Božić.
Otvarajte škafetine
Izvadite galetine
Otvarajte armerune
izvadite botiljune.“Ako te darivaju nastaviš dalje:„U gori je žir ovoj kući mir.“Ako ne dobiješ ništa nastavak glasi:„U gori je čaval u ovoj kući đaval.“Obidvalavala je familja, naravno bakalar i fritule. Bor bi se kupija dan, dva prije pa bi se na Badnjak kitio. Važnije od bora su bile jaslice. Išli bi po brdu brati mahovinu da sve bude lipo. Tako bi došla večer i spremalo se za misu. E to si tribala vidi! Pelc kapoti (kaputi od krzna) ili kapoti od najkvalitetnija materija, a oko vrata im kune, lisice, zečje krzno... Bila je modna revija kapa i kapelina. Zbog Bozzotijeve mise Trogirani su dolazili odakle god. Blizu sakristije ti je zvono. Dr. Mijo Slade je dolazio taj dan da bi na Badnji dan i Božić moga zvoniti. Imali smo, ja to zovem, paralelno slušanje mise. Jedni slušali u katedrali, a to su ka vjernici, a ovi drugi koji su ka nevjernici šetali su gori doli po pjaci (tako se prije šetalo) i slušali misu. Kad bi misa bila gotova ne bi se išlo doma nego bi se ostalo na pjacu malo poćakulat i onda bi se razišli. Ovi iz grada išli bi kod prijatelja na fritule. Puno je svita išlo na Ponoćku, a ona bi se produžila i 2,3 ure jer bi se učinija koji đir. Čestitali... i doma.“Nane Novak
"Moja mater Maria rodila me na Malariju 1952. godine. Živili smo u Trogiru, iza škole. U kući obitelji Buble stali smo mater, otac, baba, barba i ja. Kad san imala 8 godin dva dana prije Božića, mater mi je rodila sestru. Ne pantin baš jasno sve detalje, ali i sad se sićan okusa rižota šta mi ga je otac skuva, koliko mi je bija lip.
Taman na Božić mater i sestra došle su doma. Materina sestra Ivanka i njezin sin Ante došli su na babine i malo pomoć po kući šta triba. Teta je išla do dućana. Kad se vraćala iza kantuna su je dočekale dvi ciganke, nabile joj vriću na glavu i cilu je istamburale. Teta je vikala „Zakrakunajte vrata“ jer se bojala da ćedu nan uć u kuću. Njezin sin Ante, koji je u to vrime ima isto 8 godin, uzme pošadu, krene za njima i viče: „Zaklat ću vas šta ste mi mater istukle!“. Ciganke su pobigle, teta je bila sva istučena, a Ante ponosan šta je spasija mater. Meni je do danas ostalo sjećanje na ti Božić."
Dina Rožić
"Udala san se u Trogir, u Rožićevu kuću, kad san ima 20 godin. Moj svekar Marin svaku je godinu kitija bor na Badnjak. Ima je više od sto baluni šta mu ih je radija šjor Zvone Munitić. Šjor zoven je ima svoju butigu di je prodava balune za bor. Toga, moga prvoga Božića, pošalje mene dida Marin na šufit, da donesen balune. Dođen gori, gledan... puno škatuli... sve lipo vezano tankin konopon. Uzmen kutije i krenen niza skale. Pukne konop! Padne škatula i svi baluni popadaju! Sve se porazbivalo. Dida Marin viče: „Ajme meni sve mi je razbila! Sta mi je ovo ucinila?!“. Beštima je, plaka svoje balune. Nikad mi nije oprostija, pribotunava mi je balune godinama. Bilo je ajme meni!"
Dina Rožić
"Bija je dan prije Badnjega dana. Mater je činila rafijole i fritule. Ja mala trčkarala san oko nje. Nisan jon dala bira, činila san dešpete. Bila san propiju đavla. Moj dida Visko, reka bi da san javlu iz torbe ispala. Kako mater nije mogla s menon izać na kraj, dala mi je večeru i mekla me leć, da more u miru radit.
Stali smo u internat, oli kako rečedu naši Trogirani, u osan kuć. Spali smo u prizemje.
Ja san van puno volila babu i didu. Dok san tako ležala, padne mi na pamet poć u njih. Bila je već mrkla noć, zdignen se, otvorin ponistru i dreto u babe. Stali su blizu nas. Partila ja, nisu me vidili, mala prifrigana, prošla san kroza konobu, a me ne bi vidili i more bit vratili doma, pa uza skale, polako se libila da me ne čujedu, ulizla u komoru, tirala za sobon vrata i zajtila se u kočetu.
Pokrila san se sukancen po glavi i zaspala.
U nika doba mater išla povirit jel spavan, a mene nima. Nastala je trka, iskali su me po cilome susistvu, mene nima.
Mater se sitila poć vidit u babe.
Došla je u njih i pita jesu li me vidili, baba jon govori, nismo čerce, a di ti je dite, u ovu uru je iskeš. Pripali se oni da me nije kokod ukreja. Baba se siti i gre povirit gori na pod.
Otvori vrata, zove mater da dojde vidit kako spavan ka anđel usridu.
Ostavili su me, nisu me tili budit.
Svanilo je lipo Badnje jutro, baba me zdigla, sve ispripovidala i poslala me doma.
Znala san ča slidi, ma me ni bilo briga, jerbo san uživala spavat s babon i didon.
Mater je vazela čačin kajiš i dočekala me na vrata s ričiman „Oćeš jopet poć brez pitanja?“ i udri po meni. Plakala san i vikala „Neću majko nikad višje!“.
Tri smo sestre, brat se još ni bija rodija. Dobile smo marendu i fritul za osladit justa. Puno san ih volila. Svaku malo ka bi se mater makla, ja na terinu. Ove dvi sestre bile su mlaje, morale su me slušat, ja san bila „kapo“.
Ćaća je iša u gradinu ubrat smrić, a mi smo jedva čekali ka će se vratit da ga okitimo. Donija ga je, meka na stalak i počelo je kićenje. Bilo je to di koji balun i puno bonboncini u kartu u bojama. Bilo ih je svih koluri. Mater i ja smo sve lipo uredile. Rekla mi je da ne smin ticat te bonbone dokeln ne projde Božić i Nova godina.
Dobro je, rekla san, a jedva čekala da se makne. Omar san skalala jedan, pojila s guston i kartu lipo smotala pa vratila na misto.
Tako san van ja lipo, jedan po jedan, izila sve bonbone. Jo, je su mi bili dragi. Ma ko bi to moga čekat do poza Nove godine.
Došla je noć, mater nas mekla leć. Stala san atento, čekala da svi zaspedu, a u miru moren na fritule, ono malo ča je još ostalo. Puno san ih volila, a apožito kad bi prinoćile i oni se cukar rastopija, šupala bi u ti cukar, i nisan mogla fermat doklen sve nisan samaštrala.
Eto osvanilo je i lipo božićno jutro. Zdigle smo se, sestre oćedu fritule, mater gre vazest terinu, a terina prazna.
Kate, ko je izija fritule, pitala je mater. Znala je koga će.
Nisan ja, ne znan, odgovaran, more bit da jemamo miša u kuću, more bit da je on.
Je, je... znan ja koji je to miš, sa ćeš jopet ovancat! Vazela je kajiš, dobila san porciju po drugi put u dva dana.
Ni me bilo briga, dobila san porciju, al san izila ono ča najviše volin, fritule i bonboncine... i to one lipe slake u kartu."Katja Tramontana
"Ja sam mali rebac,
doša sam vam krlelezat,
ko smokvu ko grozdić,
nek vam dođe sretan Božić ..."
U takvom ozračju dočekivali smo Božić, a dječje noćno ludovanje ulicama i bučnu igru "Na Hajduke" zamijenili smo krlelezanjem od vrata do vrata.
U košaricu, pletenu od vrbina pruća, primali smo darove od dobrih vjernih domaćina. Kada bi se napunila košarica sa suvim smokvama, mendulama, orasima i po kojim bombonom od karameliziranog cukra, tzv. "cukar de orzo"; to bi međusobno podilili u uličici kod sv.Petra, pri cmizdravim svitlom. Razišli bi se kućama kad bi nas matere poimenice dozivale, da svit pustimo u miru spavat.
Bor bi išli ubrat u Muline u sami mrak da izbjegnemo lugare koji su u te dane patrolirali šumom.
Za božićni ručak obavezno se pekla tuka, a kupili bi je o sv.Tomi koji se štova 21. prosinca.
Na Badnjak se postilo i za ručak se spremao bakalar na brujet, a pred večer frigale fritule. Moja mater bakalar je kuvala u suside da zavara "žbire" koji su "krstarili" gradom i njušili di se kuva bakalar.
U to vrime grad je vonja i po mladom maslinovom ulju šta se činilo u uljari kod crkve sv.Ivana.
Posebno je veselo bilo ložiti Badnjak isprid crkve sv. Dominika da se mogu ugrijati svi koji su došli na polnoćku misu. Mi dica morali smo poć doma leć. Nismo mogli zaspat i čekali smo zvona s crkve sv. Dominika i sv. Ivana da se u ponoć oglase i jave radosnu vijest da nam se rodija mali Isus.
Tomislav Šantić
Nadamo se da ste uživali u ovom prigodnom božićnom e-izdanju Muzeja grada Trogira.
Dragim prijateljima koji su nam darovali svoja sjećanja na trogirske Božiće još jednom od srca hvala! Možda su vas potaknuli da i vi zapišete svoja? Ukolko se to dogodi javite nam ih na Facebook MUZEJ GRADA TROGIRA, Instagram @trogirmuseum ili na adresu muzej.grada.trogira@gmail.com
Pripremila: Maja Maljković Zelalija
Ukoliko ne znate što biste, za Božić nam možete pokloniti dijeljenje ovog sadržaja na društvenim mrežama😁