Od 2013. godine, svake 3. subote u listopadu, obilježava se Međunarodni
dan arheologije, posvećen arheologiji i arheološkim otkrićima.
Tim
povodom donosimo priču o jednom zanimljivom otkriću iz čuvaonice
Arheološke zbirke Muzeja grada Trogira, koje je pronašla kustosica
Lujana Paraman prilikom nedavne obrade materijala iz istraživanja koje je u kući Berislavić 1990. godine obavio tadašnji Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Split, pod vodstvom Ivanke Kamenjarin, današnje voditeljice Arheološkog odjela Muzeja grada Kaštela.
Riječ je o ulomku luksuzne posude za posluživanje vina, ukrašenog erotskim scenama koja je u naš Trogir (rimskodobni Tragurij, lat. Tragurium) doputovala iz grčkog grada Knida (grč. Knidos) na dalekoj maloazijskoj obali (današnji poluotok Datça u JZ Turskoj).
Luksuzno reljefno ukrašeno posuđe, u literaturi poznato kao knidska reljefna keramika, proizvodilo se u Knidskim keramičarskim radionicama između kraja 1. stoljeća i početka 3. stoljeća. Na istočnu obalu Jadrana pristizalo je trgovačkim brodovima zajedno s ostalom robom s istočnog Mediterana i prodavalo se u priobalnim gradovima – najviše su zastupljeni u rimskodobnim gradovima sjeverne Dalmacije (tadašnje Liburnije) - Zadru i Ninu, dok je iz srednje Dalmacije poznato nekoliko posuda iz Salone.
Oblici ovih posuda – a riječ je o vrčevima, stolnim amforama i dekanterima te dekorativni repertoar dionizijskog karaktera (Dionis/Bakho – grč. bog vina): Dioniz, Sileni, Pan, Menade, grotesktne glave, zatim vegetabilni motivi bršljana, loze i grožđa – ukazuju da se radi o posuđu namijenjenom posluživanju i pijenju vina, bilo u okviru dionizijskih, bilo nekih drugih svečanosti.
Erotski motivi na posudama su nešto manje zastupljeni, pa je trogirski primjerak za sada jedini pronađeni na istočnoj obali Jadrana. Riječ je o ulomku gornjeg dijela tijela dekantera (grč. lagynos) – što je zaključeno prema identičnom primjerku otkrivenom u jednom grobu u današnjem selu Belbeku na crnomorskom poluotoku Krimu (danas Ukrajina). Vrat posude ukrašen je reljefnom grotesknom glavom muškarca, dok su na ramenu posude u plitkom reljefu prikazani muškarci i žene u različitim erotskim scenama, između kojih su prikazani predmeti svakodnevne uporabe – ogledala, kantar, vrč, svijećnjak... Posuda je datirana u sredinu 2. stoljeća.
Zanimljive mogućnosti u vezi s načinom na koji je ova keramička roba stizala iz udaljenog Knida na našu obalu iznosi pok. profesor Zdenko Brusić u svom članku Knidska reljefna keramika na Jadranskim nalazištima iz 2000. godine:
„Knid je, kako znamo, bio poznato Afroditino svetište s popularnom statuom Praksitelove Afrodite. Plinije kaže:
„Praksitelova djela nalaze se u Ateni, na Kerameiku, ali iznad svih je u svijetu, Afrodita zbog koje su mnogi putovali na Knid da je tamo vide.“
S obzirom na brojne veze koje se ogledaju u keramičkom importu između istočne obale Jadrana i maloazijskog prostora, vjerojatno je i ovo posuđe, atraktivno po svojoj dekoraciji, bilo predmetom prodaje u pojedinim emporijima ili su pak pojedini stanovnici antičkih naselja ili orijentalci posjećivali ovo čuveno svetište gdje se prodavala raznovrsna keramička roba.
Kako kaže Lucijan (Amores XI): „uzeo sam dva autoriteta u ljubavi i odveo ih po Knidosu, našavši nemalo zabave u bludnim produktima keramike, jer sjetih se, ja sam u Afroditinom gradu....
Posjetioci su iz ovog čuvenog svetišta svakako donosili keramičke „suvenire“.“
Uz latinsku izreku „Vinum bonum, pax in domum“ (Dobro vino, mir u kući),
želimo vam ugodan vikend!
Podijelite ovu zanimljivu priču s prijateljima:
Nema komentara:
Objavi komentar