Muzej grada Trogira: "Lijepa naša" 1835. - 2015.

Grad Trogir, Muzej grada Trogira, Ogranak Matice hrvatske u Trogiru i "Radovan" Društvo za zaštitu kulturnih dobara Trogira organiziraju proslavu "Lijepa naša" koja će se održati u povodu obilježavanja

- 180. obljetnice nastanka stihova hrvatske himne „Lijepa naša domovino“ Antuna Mihanovića,

- 80. obljetnice I. postavljanja spomen-ploče sa stihovima hrvatske himne „Lijepa naša domovino“ na pročelje Komunalne palače – 29. prosinca 1935.,

- 44. obljetnice II. postavljanja spomen-ploče – 27. listopada 1971.

te 25. obljetnice III. postavljanja spomen-ploče – 28. srpnja 1990.

Ova proslava, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović održavat će se u Trogiru od 27. listopada do 7. studenog 2015. godine prema sljedećem programu:

UTORAK, 27. listopada 2015.

10:30
KATEDRALA SV. LOVRE,
Misa za domovinu, don Vinko SANADER, dekan Trogirskog dekanata

11:00
TRG IVANA PAVLA II.
- Narodna glazba Trogir, trogirski zborovi i klape:
„Lijepa naša domovino“ uz prigodni kraći glazbeni program
- Polaganje vijenca na spomen-ploču „Lijepa naša“

11:30
GRADSKA VIJEĆNICA
Pozdravni govori:
- Ante STIPČIĆ, gradonačelnik Grada Trogira
- Zlatko ŽEVRNJA, župan Splitsko-dalmatinske županije
- prof. dr. sc. Goran DODIG
- akademik Radoslav TOMIĆ, osobni izaslanik predsjednika Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti
- akademik Stjepan DAMJANOVIĆ, predsjednik Matice hrvatske

Stanka 10 minuta

Predavanja:
- dr. sc. Mario JAREB: Između troplemenog naroda i hrvatske samobitnosti: Hrvatski
nacionalni simboli od 1918. do 1941.
- dr. sc. Fani CELIO CEGA: Trogir u vremenu stvaranja hrvatske himne
- dr. sc. Danka RADIĆ: „Lijepa naša“
- Radovan SLADE-ŠILOVIĆ: Kada zašutimo kamenje govori

13:30
MUZEJ GRADA TROGIRA
- Otvaranje dokumentacijske izložbe „Lijepa naša“ 1835. - 2015.
Muzej grada Trogira, 27. listopada – 7. studenog 2015.

O IZLOŽBI

Trogirska komuna imala je uvijek domoljubnu elitu koja je promicala nacionalnu ideologiju iako je stoljećima bila pod tuđinskom vlašću. Ona posebno jača nakon pobjede Narodne stranke u Trogiru 1886. godine. Nacionalna euforija i političko inauguriranje građanstva imali su svoj ekvivalent u gospodarskom i općenito društvenom preporodu. Osnivaju se banke, unapređuje se privreda. Uvodi se osnovno školstvo, osnivaju se Narodna glazba, Narodna Štionica, Hrvatsko društvo „Berislavić“, Dobrovoljno vatrogasno društvo i Hrvatski sokol. Nova nacionalna euforija uz poklike „Živila slobodna Hrvatska!“ zahvatila je grad nakon parlamentarnih izbora u Kraljevini Jugoslaviji 5. svibnja 1935. godine kada je zabilježen veliki uspon HSS-a na čelu s Vladkom Mačekom. Odbor sastavljen od istaknutih „patriota, kulturnih radnika, Hrvatica, Narodne glazbe i predstavnika hrvatskog društva Radovan“ organizirao je svečanu proslavu 100. godišnjice hrvatske himne te postavljanje spomen-ploče s istaknutim hrvatskim grbom i stihovima hrvatske himne: Kud li šumiš svijetu reci da svoj narod Hrvat ljubi (1835. - 1935.) na pročelje Komunalne palače. Bio je to prvi hrvatski grb uklesan na javnoj zgradi na našem primorju. Proslava je započela svetom misom u katedrali koju je služio trogirski mitronosni opat don Lucij Mileta. Pjevalo se Tebe Boga hvalimo. Prof. Ante Belas održao je u vijećnici govor u kojem je povijesnim podatcima dokazivao da se Trogir kroz cijelu svoju povijest pod tuđinskim vlastima osjećao hrvatski te izražavao, čuvao i u najtežim trenutcima gojio svoju želju za sjedinjenjem s Hrvatskom. Trogirske žene nisu poznavale drugog jezika osim hrvatskog. Govorio je i o korifejima hrvatskog narodnog preporoda u Trogiru dr. Anti Kataliniću, dr. Vjekoslavu Morettiju, dr. Josipu Slade-Šiloviću i ostalima. Nakon nadahnutog govora prof. Ante Belasa, spomen-ploču je 29. prosinca 1935. svečano otkrio publicist, konzervator i čuvar baštine Roko Slade-Šilović, između ostalog riječima: Ova ploča ostati će vidljiv znak naših osjećaja, trajan dokaz naše harnosti i zahvalnosti prema autoru hrvatske himne.

   Početkom Drugog svjetskog rata, nakon što su Talijani okupirali grad, fašistički komesar Giovanni Nino Fanfogna - Garagnin naredio je da se uklone svi spomenici koji su vezani uz hrvatsku prošlost. Pored ostalog, s pročelja Komunalne palače, 15. svibnja 1941. godine skinuta je spomen-ploča sa stihovima hrvatske himne, a na njeno mjesto postavljen je reljef mletačkog lava. Srećom, ploča nije bila uništena - vjerojatno ju je čuvar baštine Roko Slade - Šilović skrovito pohranio.
   Trideset godina kasnije, u vrijeme hrvatskog proljeća, tek osnovani Ogranak Matice hrvatske u Trogiru 27. listopada 1971. godine vraća spomen-ploču na njeno prvotno mjesto, uz dopisanu napomenu da je bila skinuta od strane talijanskih okupatora. Na prepunom trgu spomen-ploču otkrio je dr. Ivo Božić, tadašnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Trogiru.
   Nažalost, ni ovaj put spomen-ploča nije zadugo ostala na pročelju Gradske vijećnice. Zbog protuhrvatske politike i zatiranja hrvatskog proljeća u tadašnjoj Jugoslaviji zabranjuje se i rad Matice hrvatske. Odlukom Skupštine općine Trogir, 18. listopada 1974. godine ploča je uklonjena te je na njeno mjesto postavljena druga - s natpisom o preuzimanju vlasti od strane komunista 1940. godine. U svim tim nesretnim okolnostima spomen-ploča se sačuvala pohranjena u dvorištu Muzeja grada Trogira.

   Godine 1990. Hrvatska demokratska zajednica postaje vladajuća stranka u Trogiru te tako stječe priliku ostvariti predizborno obećanje o vraćanju spomen-ploče sa stihovima hrvatske himne na pročelje zgrade Skupštine općine. Na zajedničkoj sjednici svih vijeća SO Trogir dana 25. lipnja 1990., aklamacijom je prihvaćen prijedlog od strane vijećnika HDZ-a o ponovnom postavljanju spomenute ploče. Na istoj sjednici donosi se Rješenje o imenovanju Koordinacionog odbora za restauriranje i ponovo postavljanje ploče u koji su imenovani Branko Stamać za predsjednika te Ivan Beljan, Šimun Šubić, Jozo Špika (Baka) i Marin Maravić za članove. Zadatak je Odbora bio nadzirati obnovu spomen-ploče te izvršiti sve pripreme za njeno ponovno postavljanje na pročelje zgrade Skupštine.
   Na prigodnoj svečanosti na Trgu Ivana Pavla II, 28. srpnja 1990., ponovno postavljenu spomen-ploču sa stihovima hrvatske himne otkrio je Mirko Slade-Šilović, hrvatski književnik, pjesnik i kulturni djelatnik. Ta je čast pripala njemu jer je bio jedan od najuglednijih i najzaslužnijih građana Trogira. Svečanosti su prisustvovali državni dužnosnici, čelnici susjednih općina te brojni stanovnici Trogira i okolice.
   Na zahtjev Koordinacionog odbora Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu, dana 30. kolovoza 1990. dozvoljava da se na spomen-ploči ukleše novi natpis o njenoj povijesti. Tako je nekoliko godina kasnije, na lijevoj strani ploče uklesano: Ploča je ponovo uklonjena 1974. u vremenima nasilnog potiranja Hrvatskog proljeća. Zauzimanjem Hrvatske demokratske zajednice vraćena je na radost trogirskog puka 28. srpnja 1990.
   Godine 1995. Gradsko poglavarstvo Grada Trogira na čelu sa gradonačelnikom Jerolimom Ostojićem, organizira svečanu proslavu 160. godišnjice nastanka stihova hrvatske himne, 60. obljetnice postavljanja spomen-ploče sa stihovima hrvatske himne na pročelje Gradske vijećnice i 5. obljetnice ponovnog postavljanja spomen-ploče na isto mjesto. U Odbor za proslavu imenovani su Lada Galić, Jerolim Ostojić, Branko Stamać, Ivo Tironi, Šimun Šubić, Marin Maravić, Ivan Beljan, Špiro Hrabar, don Ivo Đurđević, Ante Vukman, Fani Cega, Mira Slade-Šilović, Dinko Gruić i Petar Tabak. Proslava je trajala nekoliko dana, od 23. do 28. srpnja, tijekom kojih je organizirano više koncerata, izložbi i okrugli stol. Završna svečanost odvijala se 28. srpnja; započela je svečanom svetom misom u katedrali, a nastavljena je središnjom proslavom na Trgu Ivana Pavla II.

Zalaganjem dogradonačelnika Radovana Slade-Šilovića ove, 2015. godine, organizirana je proslava više obljetnica vezanih uz hrvatsku himnu i trogirsku spomen-ploču, a ova je izložba dio te proslave.

autorice: Danka Radić, Aleksandra Bilić Petričević, Daniela Kontić-Strojan

U nastavku pročitajte sažetke predavanja koja će se održati u Gradskoj vijećnici 27. listopada 2015.