Predavanjima o Cati Dujšin Ribar zatvara se izložba "Uvijek sam išla iz sebe i za sobom" u Muzeju grada Kaštela

U povodu zatvaranja izložbe slika Cate Dujšin Ribar "Uvijek sam išla iz sebe i za sobom", u četvrtak, 22. ožujka 2018. godine, u 19:30 u polivalentnoj dvorani kaštela Vitturi održat će se dva veoma interesantna predavanja o životu i radu ove osebujne slikarice i poetese. Kakva su bila razmišljanja Cate Dujšin Ribar o Parizu i Londonu 30-ih godina 20. stoljeća, o "njihovim" i "našim" ljudima, o umjetnicima koje je upoznala i o umjetnosti koju je vidjela, o njezinim osjećajima prema prvom suprugu, glumcu Dubravku Dujšinu, o važnosti estetike za nju  u svakodnevnom životu,  o ženskoj diplomatičnosti... moći ćete saznati u okviru predavanja Aleksandre Bilić Petričević i Mirele Duvnjak u Muzeju grada Kaštela u Kaštel Lukšiću.

Predavanje "Pisma Cate Dujšin Ribar" održat će Aleksandra Bilić Petričević, kustosica Muzeja grada Trogira i voditeljica Galerije Cate Dujšin Ribar, dok će Mirela Duvnjak, viša kustosica Muzeja grada Kaštela i autorica izložbe "Uvijek sam išla iz sebe i za sobom", održati predavanje "Cata Dujšin Ribar - od konstruktivizma do slikarstva unutarnje nužnosti".

Kustosice će svoja predavanja dopuniti raznim zanimljivostima iz života, fotografijama i reprodukcijama djela izvan trogirske zbirke  koja su ključna za razumijevanje opusa slikarice i poetese Cate Dujšin Ribar.

Veselimo se vašem dolasku!

Podijelite ovu informaciju na društvenim mrežama

i pozovite prijatelje:

Trogirske teme na znanstvenom skupu "Okolica Kaštelanskog zaljeva u prošlosti"

"Okolica Kaštelanskog zaljeva u prošlosti" tema je ovogodišnjeg znanstvenog skupa Hrvatskog arheološkog društva
koji će se održavati u Muzeju grada Kaštela od 2. do 6. listopada 2017. godine. 

Iz programa kojeg možete u cijelosti pregledati na POVEZNICI izdvajamo trogirske teme za koje smo sigurni da će privući vašu pažnju:

U utorak, 3. listopada 2017., nakon svečanog otvaranja Skupa, predavanja će održati Lujana Paraman i Ivan Šuta na temu "Prilog poznavanju topografije prapovijesnih nalazišta u zapadnom dijelu Kaštelanskog zaljeva", Dino Demicheli na temu "Neobjavljeni antički epigrafski spomenici iz Trogira" te Mate Parica na temu "Kamenolomi Sv. Ilije".

U srijedu, 4. listopada 2017. predavanja će održati Lujana Paraman iz Muzeja grada Trogira na temu "Spasilačko istraživanje segmenta rimskodobne nekropole u ulici Put Dragulina u Trogiru", Tonči Burić na temu "Castrum Ostrog- srednjovjekovna utvrda na granici trogirske i splitske komune (povijesno -arheološka skica),  Krešimir Filipec na temu "Srednjovjekovno groblje uz crkvu sv. Marije u Blizni kod Trogira" te Vedran Koprivnjak na temu "Sondažna arheološka istraživanja na lokalitetu „Sv. Mihovil“, položaj Ivernić (Lavdir) u Segetu Donjem".

Podsjećamo, cjeloviti bogati program i sažetci predavanja dostupni su na:

 http://www.muzej-grada-kastela.hr/HAD%20knjiga%20sa%C5%BEetaka.pdf

Kliofest 2017.: Dan povijesti u Muzeju grada Trogira

Festival povijesti - Kliofest, u okviru kojeg se obilježava Dan povijesti, ove je godine u Muzeju grada Trogira posvećen 130-oj obljetnici pobjede narodne stranke na općinskim izborima u Trogiru i ustoličenja prvog narodnjačkog gradonačelnika. Tim povodom, u petak 12. svibnja 2017. u 19:30, u Galeriji Cate Dujšin Ribar prigodna predavanja održat će dr. sc. Fani Celio Cega i Radovan Slade - Šilović, a u glazbenom programu sudjelovat će Dječji zbor Župe sv. Jakova pod vodstvom Ivane Milin Pućo.

Dr. sc. Fani Celio Cega održat će predavanje Pobjeda narodnjaka u Trogiru prije 130 godina, a Radovan Slade - Šilović pod naslovom Izborna kampanja - što se promijenilo 130 godina poslije.

Predavači su nam dostavili sažetke svojih predavanja koje donosimo u nastavku:

 Pobjeda narodnjaka u Trogiru prije 130 godina

 dr. sc. Fani Celio Cega

Dugo je trajala tijekom 19. stoljeća borba autonomaša  koji su se borili za autonomiju Dalmacije, a koji su se pretvorili postupno u talijanaše  i narodnjaka koji su se borili za hrvatsku nacionalnu integraciju, sjedinjenje svih hrvatskih zemalja. U tim vremenima načelnikom grada bio je Antonio Fanfogna (Garagnin – Fanfogna), političko opredijeljen autonomaš, bogat i moćan koji je s nekolicinom svojih  istomišljenika, držao u ovisnosti dobar dio trogirskih težaka. Biti narodnjak, biti Hrvat bila je hrabrost jer su ih autonomaši svim silama nastojali učiniti omraženim. Postupno, zaslugom mladih školovanih Trogirana, zaslugom nižeg svećenstva,  narodnjaci imaju sve više pristaša. Veliku ulogu je pri tome odigrala Narodna štionica, Pučka banka koja je pomagala obrtnike i težake  pa i Narodna glazba. Konačno 30. prosinca 1886. konstituirano je prvo narodnjačko Općinsko vijeće koje je brojilo 33 člana, 29 narodnjaka (4 iz Zagore) i 4 talijanaša a u gradu je zavladala euforija. Narodna  glazba je svirala a brzojavne čestitke su stizale odasvud, jer je Trogir bio jedna od posljednjih autonomaških utvrda. Prvi narodnjački načelnik Špiro Puović ustoličen je 25. siječnja 1887.  te je  započeo mukotrpni proces obnove grada i nacionalno osvješćivanje dijela stanovništva grada.

*** 

Izborna kampanja - što se promijenilo 130 godina poslije

Radovan Slade - Šilović

 Stoljeće nakon pobjede narodnjaka, slobodna Hrvatska, neovisna, nosi teret izgradnje ali uskoro i puna duhovne dekadence koju možemo definirati i kao nasljedstvo ideologiziranog komunističkog nasljeđa, ali i kao originalni proizvod hrvatskog društva. Slijedi pitanje – kako se to može dogoditi u zemlji s deklariranom i dičnom katoličkom vjerom. Da li je to kombinacija kripto katolicizma i ponovni izlaz na svjetlo tek zatajene ali dugo godina ponovno ustoličene političke kaste, nositelja jednoumlja koji su u ranjivoj i mladoj hrvatskoj demokraciji pronašli svoje niše za ostvarivanje svojih privatnih interesa i rastakanja vrijednosti uz pokušaje degradacije branitelja kao nositelja hrvatske slobode. Izgleda da se mnogima Hrvatska dogodila a njihove kombinacije komunističke ideologije i jugoslavenstva i prema potrebi naučenog hrvatstva, naišle su na teren za manipulaciju, uz ohrabrenje u neprovođenju lustracije a tako i obustave protoka zdravih državotvornih mladih političkih elita.

Više o četvrtom Kliofestu, koji će se odvijati pod geslom Posjetite povijest! možete saznati na internetskoj stranici kliofest.org, a koji su sve programi predviđeni tijekom ovogodišnjeg Festivala povijesti provjerite u programskoj knjižici:  http://www.kliofest.org/wp-content/uploads/2017/05/Kliofest_2017_Programska3.pdf

 

100 godina od rođenja Mirka Slade - Šilovića | Galerija Cate Dujšin Ribar, subota, 12. studenog u 20:00 sati

Godina je 1916. Osnovana je poznata aviokompanija Boeing i jednako tako poznata filmska kuća Metro – Goldwyn – Mayer. Nobelovu nagradu za književnost dobio je Verner von Heidenstam.  Umro je Franjo Josip I. Rođeni su Kirk Douglas i Gregory Peck.

Prije stotinu godina u Zagrebu je održan prvi Proljetni salon, prvi su put objavljene „Priče iz davnine“ Ivane Brlić Mažuranić, a Vladimir Nazor napisao je „Medvjeda Brunda“. Prije stotinu godina u Trogiru rođen je svestrani kulturno-društveni djelatnik, muzealac i konzervator – Mirko Slade – Šilović, prvi ravnatelj Muzeja grada Trogira.

Kako bi se obilježila ova okrugla obljetnica rođenja, u Galeriji Cate Dujšin Ribar, u subotu, 12. studenog 2016. u 20:00 sati održat će se prigodan program sačinjen od predavanja o Mirku Sladi – Šiloviću kao muzealcu, konzervatoru i kulturno-društvenom djelatniku te predstavljanja malog izbora pjesama iz njegove bogate pjesničke ostavštine.

Predavanje o Mirku Sladi – Šiloviću, muzealcu i konzervatoru, prvom ravnatelju Muzeja grada Trogira održat će ravnateljica Muzeja grada Trogira – dr. sc. Fani Celio Cega. „Mirko Slade – Šilović udario je temelje Muzeju grada Trogira – surađujući s vanjskim suradnicima osnovao je muzejske zbirke, popunjavao ih i obrađivao, organizirao je izložbe i razna događanja... Bio je i ravnatelj i stručni muzejski djelatnik i administrator...“, naglašava dr. sc. Celio Cega u svojem predavanju, te nastavlja „Svi mi ostali, kasniji djelatnici Muzeja grada Trogira, nastavili smo započetu muzejsku djelatnost -  danas dakako bogatiju i raznolikiju - zahvalni Mirku na uputama i korisnim savjetima koje je tijekom života nesebično davao...“

Predavanje o Mirku Sladi – Šiloviću kustosice Muzeja grada Trogira Aleksandre Bilić Petričević temelji se na Mirkovom svestranom kulturno-društvenom djelovanju. „Mirko Slade – Šilović bio je osebujna i nadasve svestrana osoba što nam potvrđuje širokim rasponom svojih zanimanja i interesa – bio je profesor matematike i fizike, pjesnik, publicist, kroničar, humorist, glumac, redatelj, osivač kulturnih ustanova, javni djelatnik... Napisao je tisuće članaka u raznim tiskovinama; preko petsto – što objavljenih što neobjavljenih pjesama, posebno njegujući trogirsku cakavicu. Sve što je radio bilo je usko vezano uz Trogir, grad koji je ostao njegovo uporište i ishodište“, naglašava kustosica Bilić  Petričević u svojem predavanju.

Mali izbor pjesama iz njegove poezije predstavit će pripadnici raznih generacija - Mirkov suradnik i prijatelj Duško Geić; dokumentaristica Muzeja grada Trogira Daniela Kontić Strojan; Mirkov sin Radovan Slade Šilović, zamjenik gradonačelnika Grada Trogira te Romana Prižmić, učenica Osnovne škole Petra Berislavića.

Veselimo se Vašem dolasku!

MDM 2016: Trogirska zelena (atr)akcija? - Kako očuvati identitet trogirskih kulturnih krajolika | Park Garagnin - Fanfogna

Međunarodni dan muzeja 2016. odvija se pod temom „Muzeji i kulturni krajolici“. Tim povodom Muzej grada Trogira 17. i 18. svibnja  organizira događanja pod naslovom „Trogirska zelena (atr)akcija? – Kako očuvati identitet trogirskih kulturnih krajolika“ s glavnom temom park Garagnin - Fanfogna.

Uoči Međunarodnog dana muzeja, u utorak, 17. svibnja 2016. s početkom u 18:00 sati ispred parka Garagnin – Fanfogna uvod u svoja predavanja koja će se potom održati u galeriji Cate Dujšin Ribar dat će dr. sc. Ana Šverko i Igor Belamarić. Osim predavanja u Galeriji će se održati projekcija fotografija i članaka koji svjedoče o stanju parka Garagnin – Fanfogna tijekom povijesti.

Na sam Međunarodni dan muzeja, u srijedu, 18. svibnja 2016. pod vodstvom muzejske pedagoginje Goranke Tomaš održat će se prigodne radionice „Što se krije u Garagninovom vrtlu?“. Jutarnja radionica počinje u 10:00, a popodnevna u 17:00 sati. Broj sudionika na radionicama je, nažalost, ograničen stoga molimo sve zainteresirane da se prethodno prijave na broj telefona 881 406 (6), broj mobitela 099 6707 159 ili na e-mail gogtomas@gmail.com.

IZ PREDAVANJA...

ŠETNJA NEKADAŠNJIM AGRARNIM PARKOM – GARAGNINOVIM VRTLOM
POVRATAK IZVORNIM VRIJEDNOSTIMA GRADITELJSKO – HORTIKULTURNOG SPOMENIKA PARK GARAGNIN-FANFOGNA

    Park Garagninovih na trogirskom predjelu Travarica nastao je oko 1800. godine sintezom agrarnog posjeda i eksperimentalnog imanja - s parkovnom ugođajem, doslovno nasadima leguma i drugog povrća okruženih drvećem, cvijećem i elegantnim stazama, lijepom arhitekturom i antičkim spomenicima. Park tako spada u tip ukrašenog gospodarstva (ferme ornée). Njegov je idejni tvorac Ivan Luka Garagnin, prosvjetitelj i fiziokrat europskih razmjera, koji je prosperitet Dalmacije vidio u razvoju zaostale poljoprivrede. Kako bi biljne vrste i načine njihova modernog uzgoja rasprostranio Dalmacijom, obiteljsko imanje na Travarici kreirao je kao ogledni vrt usklađen sa suvremenim europskim strujanjima, ali i polje na kojem se prožimaju njegovi različiti interesi.
    Klasicistički vrt Garagninovih nije bio utemeljen kao javni botanički vrt. No slijedom definicije, imao je i sve karakteristike botaničkoga, bio je temeljen na eksperimentima i kultiviranju novih biljaka, praćen katalozima bilja i herbarijima. Razrađeni plan nasada, kakav nam nude arhivski nacrti, govori o stupnju nepromjenjivosti kao daljoj karakteristici botaničkog vrta. Mnogi ugledni posjetitelji ovog vrta bilježe uzimanje uzoraka iz njegova biljnog fonda. Razmjena bilja uz komunikaciju sa stručnjacima, koju vidimo iz Garagninove korespondencije, čini dalji argument za ovu karakterizaciju.     Park Garagninovih zaista možemo držati i prvim privatnim botaničkim vrtom u Hrvatskoj.
Agrarnom parku Garagninovih naročitu važnost daje vrtna arhitektura koju je većim dijelom osmislio venecijanski arhitekt Giannantonio Selva, jedan od najznačajnijih predstavnika europskog klasicizma. Središnja građevina u parku, vrtni paviljon odnosno casinetto di delizia, izvedena je u potpunosti prema Selvinu projektu, od volumena do unutarnje dekoracije. Pritom je Selvin projekt unutrašnje dekoracije vrtnog paviljona ujedno i njegov jedini sačuvan komplet nacrta unutrašnjeg uređenja.
    Park Garagninovih, tijesno povezan sa znanstvenim, ekonomskim i estetskim promjenama u razdoblju prijelaza iz 18. u 19. stoljeće u Dalmaciji, mogao bi po dovoljnom broju relevantnih kriterija biti prepoznat kao povijesni vrt od internacionalnog značaja. Na polju botanike, hortikulture i arhitekture, Ivan Luka Garagnin primjenio je ideje koje su se širile iz tadašnjih europskih centara. Uzgoj raznorodnog bilja u skladu s izvornom idejom parka Garagninovih u Trogiru nije značajan samo kao mogućnost revitalizacije oglednog polja za agrikulturnu proizvodnju, niti kao aktivnog parka koji živi zahvaljujući edukativnim programima koji se unutar njega odvijaju, već je u ovom slučaju i čuvar baštine, prirodne koliko i graditeljske.
    Garagninova vizija prostora translatirana u današnji kontekst značila bi eksperimentiranje i razvijanje ekoloških tehnika u poljoprivredi. Park Garagninovih mogao bi još jednom postati ogledni vrt, ali ovog puta i izravno, kao vrt svih građana Trogira. Grad Trogir bi revitalizacijom parka dobio aktivni javni prostor koji bi ujedinio potrebu grada za elegantnim parkom, a ujedno i pružio mogućnost edukacije na području permakulture. Obnovljena središnja vrtna građevina pružila bi novi prostor za kulturna događanja. Obnova spomenika parkovne arhitekture značajnog u europskim razmjerima, uz izuzetan značaj za lokalnu zajednicu, omogućila bi pokušaj proširenja UNESCO-ve zaštite na područje parka Garagninovih (kao ekstenzije postojeće upisane cjeline grada Trogira).

dr. sc. Ana Šverko

    Vrt Ivana Luke Garagnina sadržavao je prije dvjestotinjak godina impozantnu kolekciju biljaka sa svih strana svijeta, a o tome nam svjedoči popis preko 350 različitih vrsta, koji nam je ostavio glavni vrtlar Miotto. Tu je nekoć uspijevao indijski špinat i egipatski grah, grmovi iz dvaju Amerika, razni europski endemi...
    Bez obzira na današnje, zapušteno stanje vrta, u ovom času se u njemu svakako može naći impozantne primjerke stablašica - uglavnom sađenih za Garagninovog djelovanja. Ovdje rastu neke od najvećih česmina u Dalmaciji, orijaški brucijski bor, veoma rijedak primjerak stabla konopljike - sve u sklopu velike skupine lovora.
    Planovi revitalizacije vrta predviđaju povratak glavne aleje i lijeha za ornamentalne biljke, zonu za eksperimente, obnovu oranžerije i drugih građevina iz onog vremena, ali poštujući zatečeno stanje - pogotovo kad je riječ o iznimno vrijednom biljnom fondu.

Igor Belamarić

O RADIONICAMA...

Garagninov vrtal je prekrasan, no nažalost, zapušten park. Iako prepušten sam sebi i nemarnosti građana, krije i čuva biljku koja je pisala stranice povijesti još u vrijeme starih Grka... Na radionicama „Što se krije u Garagninovu vrtlu?“ otkrijte koja je to biljka, koje priče priča i kako je možemo naslikati!

Goranka Tomaš

Iz hemeroteke Muzeja grada Trogira: o parku Garagnin - Fanfogna tijekom 80-ih i 90-ih godina 20. st.

DOĐITE, UKLJUČITE SE!

VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!

Kliofest 2016: Dan povijesti u Muzeju grada Trogira

U povodu 350. obljetnice prvog izdanja knjige De regno Dalmatiae et Croatiae oca hrvatske historiografije Ivana Lucića Muzej grada Trogira organizira prigodan program u okviru Festivala povijesti – Kliofesta 2016. 

Osim predavanja dr. sc. Fani Celio Cege „Svakodnevica Ivana Lucića“ i Daniele Kontić – Strojan „Djela Ivana Lucića“ program će igrokazom „De regno...“ obogatiti učenice Srednje škole Ivana Lucića – Ema Kekez, Josipa Vukić, Kristina Divković, Marija Mladar, Pjerina Baturina i Marea Biočić. Za režiju i scenografiju zaslužna je učenica Martina Topić, a cijeli je igrokaz nastao pod mentorstvom profesora povijesti Siniše Geića.


Ovaj će se zanimljiv program u povodu Dana povijesti održati u Muzeju grada Trogira – galeriji Cate Dujšin Ribar u petak, 13. svibnja 2016. godine s početkom u 19:00 sati.

IZ PREDAVANJA

 Jeste li znali da je Ivan Lucić u svojoj palači na trogirskoj rivi imao i skrovito stubište kojim se neopaženo mogao iskrasti iz svoje radne sobe...

 Ivan Lucić (1604 -1679), povjesničar i znanstvenik, svakako je jedan od najistaknutijih ličnosti  koje su svojim  životnim djelima obilježile trogirsko 17. stoljeće, još uvijek pod dominacijom Mletačke republike. Lucićeva obitelj  živjela je u palači na trogirskoj rivi,  sagrađenoj neposredno uz gradske bedeme. Ivanov djed Jerolim, palaču je proširio i preuredio u stilu zrele renesanse sredinom 16. stoljeća, tako da nam ona (i da se sačuvala u svojoj izvornosti tog vremena) ne pruža uvid u izgled kuće 17. stoljeća. Jedino je poznato da je sam Ivan izvršio neke preinake u kući polovicom 17. stoljeća,  uređenjem svoje radne sobe na drugom katu palače, koju je spojio s vratima sa susjednom dvoranom, probio zid  u kojemu je učinio skrovito stubište putem kojega je mogao neopaženo sići u  donje sobe. 
    Možemo pretpostaviti da  je raspored prostorija u palači bio sličan kao u ostalim stambenim palačama: na prvom katu nalazili su se saloni za primanje, na drugom spavaće sobe, u ovom slučaju i  Lucićeva radna soba, a u potkrovlju kuhinja.
    Poznata je opremljenost sobe u kojoj je živio u Rimu koja izgledom i inventarom nalazi dodirne točke s onodobnim palačama primjerice u Veneciji te u  Dalmaciji. Imala je krevet s zastorom opremljenim strunjačom  i prekrivačem, noćni ormarić, stolić sa sjedalicama, škrinje, klecalo...

A  bio je i jako moderan...

    Polovicom  17. stoljeća, kada je živio Ivan Lucić, u modi su bile hlače dužine do ispod koljena, čarape do koljena, haljetak, košulja. Košulje su imale duže  orukvice  koje su izlazile iz rukava haljetka, obične ili  s minimalnom čipkom. One su u raskošnijoj varijanti imale okrugli ovratnik, jako naboran (napietan).  Poviše su se nosile pelerine, plaštevi. Frizure u početku stoljeća bile su dužine do ramena, potom se nosila duga kosa a prema kraju 17. stoljeća vlasulje.
    Prema dostupnim podacima uključujući malobrojne sačuvane portrete, možemo steći uvid u svakodnevicu Ivana Lucića, pri čemu je od velike pomoći usporedba sa susjednim te prekomorskim talijanskim gradovima.

    Sve u svemu, Lucić je živio kao većina svojih imućnih suvremenika. Boravio je u prostorijama opremljenim prema modi 17. stoljeća,  tako se odijevao, tako je i živio. Ali kao istaknuti intelektualac, domoljub, ljubitelj knjiga i arhivskih fondova,  svoju palača u Trogiru, a i prostore u Rimu prilagodio je svojim istraživanjima.         

~ dr. sc. Fani Celio Cega

...te nam je u naslijeđe ostavio niz važnih djela...

    Godine 1666. u  Amsterdamu je po prvi put izašlo opsežno djelo  Ivana Luciusa Lucića, Trogiranina pod nazivom De Regno Dalmatiae et Croatiae; djelo koje i nakon 350 godina od objavljivanja ne gubi na svojoj važnosti.
    Memorie istoriche di Tragurio objavljuje u Veneciji 1673. po prvi put, a 1674. po drugi put s naslovom Historia di Dalmatia - Et in particolare delle Citta di Trau. Knjiga je prevedena i objavljena na hrvatskom jeziku  1979. godine i nama poznata pod naslovom Povijesna svjedočanstva o Trogiru I. i II.  U Veneciji je objavio i Inscriptiones Dalmaticae kao samostalno djelo te u privezu Memoria.  Za života objavio je i Vita B. Ionannis confessoris episcopi Traguriensis  te Ioannis Lucii Notae historicae ad vitam B. Ioannis confessoris episcopi Traguriensis.
    Radio je na pripremi za tisak Statuta et reformationes civitatis Tragurii koji je objavljen u Veneciji 1708., nakon njegove smrti.             

~ Daniela Kontić - Strojan

 

Što je Kliofest?

Festival povijesti, nazvan prema muzi Klio - boginji zaštitnici povijesti,  manifestacija je povijesničara i njihovih knjiga koja se treću godinu za redom odvija u Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu, ove godine - od 10. do 14. svibnja. 

    Iz Kliofesta je potekla ideja obilježavanja Dana povijesti, koja će se 2016. realizirati 13. svibnja u Osijeku, Karlovcu, Rijeci, Koprivnici, Kutinu, Jalžabetu, Pazinu, Požegi, Puli, Svetom Petru Orehovcu i Trogiru.

 Detaljan program pronađite na: http://www.kliofest.org i svakako nam se pridružite u Muzeju grada Trogira - galeriji Cate Dujšin Ribar 13. svibnja u 19:00 sati!

Vidimo se! :)