Dan prije samog Dana Grada i blagdana sv. Ivana Trogirskog, u ponedjeljak, 13. studenog 2017. u atriju Muzeja grada Trogira u 20:00 sati, otvorit će se jako zanimljiva izložba... Riječ je o izložbi "Povijest kazališta u Trogiru do 1960. godine" koju su pripremile muzejska savjetnica dr. sc. Fani Celio Cega i kustosica Aleksandra Bilić Petričević, a u kojoj će biti predstavljen kazališni život Trogira od osnutka grada preko djelovanja u prostoru Gradske vijećnice
i nakon - sve do 1960. godine.
Povijest trogirskog kazališta i kazališnih predstava do 1890. godine istraživala je dr. sc. Fani Celio Cega, koja je pronašla niz zanimljivih podataka vezanih uz kazališni život grada u navedenom razdoblju. Tako je, primjerice, uočila da su veliku ulogu u ranom kazališnom životu grada odigrale bratovštine u okviru kojih su se odvijale liturgijske drame i igre na otvorenom. U tekstu kataloga izložbe spominje, nadalje, Trimalhionovu gozbu i Hvarkinju, čiji su rukopisi pronađeni u Trogiru, a predstavlja i arhivsko gradivo kao i popis scenskog inventara iz 1802. godine koji se čuvaju u Državnom arhivu u Splitu. Osim toga donosi detaljan opis kazališne dvorane u Gradskoj vijećnici i njen tlocrt koji se čuva u Muzeju grada Trogira, ...
...Usprkos uloženom trudu braće Ivana Luke i Dominika Garagnina, nova kazališna zgrada nije se, nažalost, nikada sagradila, nego je preuređana stara u kojoj su se predstave nastavile odvijati početkom 19. stoljeća. U dvorani dugoj 21 metar pozornica je bila smještena na jugu, gdje se nalazila i ranije. Stare su lože odstranjene i postavljeno je 25 novih u dva reda, od kojih je svaka bila za četiri osobe. Sve su one imale žute, svilene zavjese na čijim rubovima su visjeli pozlaćeni obrubi i kitice, a iznad njih bio je grb plemićke obitelji koja se ložom koristila. Posebna i ujedno najveća, središnja loža bila je namijenjena vlastima te je imala crveni, baršunasti zastor. Iza prvog reda loži nalazio se uski hodnik kojim su malim drvenim stepenicama vlasnici gornjih loža dolazili do njih. U parteru su se nalazile klupe od kojih je jedna bila predviđena za mjesnu vojničku posadu, dok su stajaća mjesta bila besplatna..., piše dr. sc. Celio Cega.
Svoje mjesto u priči o kazališnom životu grada do 1890. godine pronašlo je i vrijeme karnevala u Trogiru, koje je slikovito u svojoj knjizi opisao književnik Herman Bahr. Posebno je mjesto pronašla i kazališna kavana, koja je - u konačnici - pridonijela uništenju kazališta...
 |
| Kneževa palača - zgrada Gradske vijećnice, arhivska fotografija, Muzej grada Trogira |
Povijest trogirskog kazališta i kazališnih predstava od 1890. do 1960. godine istraživala je kustosica Aleksandra Bilić Petričević, koja je također došla do niza ne samo zanimljivih podataka, već i fotografija predstava, rukom rađenih plakata u vlasništvu obitelji Slade - Šilović, novinskih isječaka, a našla se tu i jedna bilježnica prepuna informacija o predstavama, glumcima, ulogama, ... zabilježenih rukom scenografa Nikše Tironija.
 |
| Bilježnica N. Tironija, vlasništvo obitelji Tironi |
...Nakon rušenja kazališne dvorane 1890. godine koja se nalazila na drugom katu Kneževe palače u Trogiru, kazališni život ipak nije prestao, predstave su se nakon preuređenja izvodile u tom istom prostoru, a koristili su se i prostori na otvorenom – glavni gradski trg, vrt nekadašnje kuće Špira Puovića, kula Kamerlengo i kasnije, nakon njegove izgradnje 1948. godine, Zadružni dom. U Trogiru su uglavnom djelovale amaterske skupine, a gostovale su i razne glumačke družine, navodi kustosica Bilić Petričević, te nastavlja:
...U sklopu društva "Berislavić" djelovali su kazališni amateri "Diletanti", a 1913., osnovana je u Trogiru "Hrvatska dalmatinska kazališna družina"... Nakon završetka Prvog svjetskog rata utemeljeno je Hrvatsko pjevačko društvo „Kolo“, koje će svoj vrhunac doživjeti krajem 1937. i 1938. godine, kada postaje najmasovnije kulturno društvo u Trogiru... Završetkom Drugog svjetskog rata, „Kolo“ je ponovno započelo s djelovanjem kroz nekoliko sekcija, među kojima je bila i dramska. Zbog sve većeg uspjeha i brojnosti dramske grupe, 1957. godine odlučeno je da se osnuje "Amatersko kazalište Trogir". Zahvaljujući angažmanu Mirka Slade-Šilovića, Nikše Tironija, Tonća Madirazze, Lovre Damjanovića, Vande Vigne, Anatolija Kudrjavceva i dr. "Amatersko kazalište Trogir" dalo je niz uspjelih predstava: Dundo Maroje, Dan odmora, Oganj i pepeo, Ekvinocijo, Reakcionari, Ribarske svađe, Miljenko i Dobrila, Pod noć, Ulični svirači, Dr., Mletački trojci, Bokeljska pobuna, Ljubovnici, Mladost pred sudom, Odrpanci...
 |
| Plakat za predstavu "Ribarske svađe", vlasništvo obitelji Slade - Šilović |
Detaljnije o svemu navedenom, a i više od toga, saznat ćete dolaskom u atrij Muzeja grada Trogira od 13. do 25. studenog 2017.
Podsjećamo, otvaranje izložbe je u ponedjeljak, 13. studenog u 20:00 sati, a izložba će biti otvorena od ponedjeljka do subote ujutro 10:00 - 13:00 te poslijepodne 17:00 do 20:00 sati.
Veselimo se vašem dolasku!
Dobro nam došli i na dobro vam došla Stivanja!
Pozovite i prijatelje:
Nema komentara:
Objavi komentar