Međunarodni dan muzeja u Muzeju grada Trogira: Okrugli stol i izložba "Zašto se baš ti trebaš brinuti o baštini"

Okrugli stol i popratna izložba Zašto se baš ti trebaš brinuti o baštini održat će se u Galeriji Cate Dujšin Ribar u ponedjeljak, 18. svibnja 2015. na sam Međunarodni dan muzeja, u 18:00 sati.  Zanimljivim izlaganjima predstavit će se Materijalna kulturna baština Labinske drage, Arheološka i tradicijska baština na rubovima trogirskog Malog polja, Kamenolomi sv. Ilije te Čuvanje i održavanje tradicijske arhitekture na primjeru Kaštela.

 O čemu će točno biti riječi pročitajte u nastavku...

Ivan Šuta, Muzej grada Kaštela:
Materijalna kulturna baština Labinske drage

    Prirodni komunikacijski pravac koji povezuje zaleđe i obalu, odnosno prostor okolice Kaštelanskog zaljeva i Dalmatinske zagore, naziva se Labinska draga ili Labinske drage. Prostor je dobio naziv po selu Labin, kojemu najvećim dijelom pripada. Draga je dugačka oko 4 km, a izgledom podsjeća na presušeno riječno korito s pritocima.
    Zanimanje arheološke struke za prostor Labinske drage potaknuto je ponajviše rezultatima istraživanja Mujine pećine, jednog od najvažnijih paleolitičkih nalazišta u Hrvatskoj. Osim Mujine pećine, u Dragi se nalazi niz arheoloških nalazišta iz različitih razdoblja, koja svjedoče o intenzivnom naseljavanju ovog prostora u prošlosti. Uz njih će u izlaganju biti riječi i o novijoj tradicijskoj arhitekturi i organizaciji prostora, ostatcima starih puteva i komunalnih lokvi. S obzirom na očuvanost arheološke i tradicijske baštine u ovom iznimnom prostoru, upozorit će se na učinjene i planirane devastacije Drage, naglasiti potrebu očuvanja te ponuditi drukčiju perspektivu kroz turističku valorizaciju.

Lujana Paraman, Muzej grada Trogira:
Arheološka i tradicijska baština na rubovima trogirskog Malog polja

    Rubni dijelovi trogirskog Malog polja zajedno s brdima koja ih okružuju, jednako kao i sam grad Trogir, baštinici su dugogodišnje povijesti ovog prostora. Povijest je to koja je zapisana u ostatcima brojnih crkvica, gomila i suhozida, podzida i terasa, ograda i gajeva, starih puteva, bunara i lokvi te napuštenih zaseoka i pastirskih stanova, koji svjedoče o intenzivnom višetisućljetnom životu na ovom prostoru. Za područje današnjeg Segeta Gornjeg i Planog vezani su i početci urbanog razvoja grada Trogira, a upravo se na brdu Sv. Ilija u predantičko doba nalazilo veliko protourbano naselje najstarijih Trogirana, koje je bilo jedno od administrativnih centara plemenske zajednice koja je u predrimsko doba živjela natrogirskom području.
    Prepušten zaboravu, taj je prostor danas ugrožen sve većom devastacijom u obliku suvremenih kamenoloma, divljih odlagališta građevinskog materijala i gradskog deponija koji nepovratno uništavaju prirodni i kulturni krajolik.Da bi se povijest ovog prostora koliko-toliko sačuvala od daljnjeg uništavanja potrebno je promjeniti perspektivu njegovog vrednovanja kroz održivi razvoj ostvaren ispravnom povijesnom i kulturnom interpretacijom praćenom turističkom valorizacijom.

Mate Parica, Sveučilište u Zadru:
Kamenolomi Sv. Ilije

    Tisućljetna tradicija kamenarstva u Trogiru ima svoje početke još u antici. Kada rimski povijesničar Plinije u svome djelu Naturalis Historia spominje Trogir kao grad poznat po mramoru u 1. st. po Kr., radi se o već općepoznatoj činjenici. Ovaj se izuzetno kvalitetan kamen vapnenac vadio na brdu Sv. Ilija, na čijim je južnim i jugoistočnim padinama utvrđeno postojanje kamenoloma različitih povijesnih faza, od antike do modernog doba. Količina iskorištenog kamena formirala je zanimljiv kulturni krajolik koji vapi za adekvatnom valorizacijom i zaštitom od devastacije koju uzrokuje suvremena ekspolatacija kamena.

Marijeta Babin, Konzervatorski odjel u Trogiru:
Čuvanje i održavanje tradicijske arhitekture na primjeru Kaštela

    Suvremeni život u povijesnim jezgama predstavlja veliki izazov za njegove stanovnike, posebno za vlasnike građevina koje imaju povijesnu i tradicijsku vrijednost pa smo često svjedoci devastacije takvih građevina do koje najčešće dolazi zbog neiformiranosti ili krive informiranosti samih vlasnika.
    Tradicijska arhitektura zbog svoje specifične povijesne vrijednosti i tehnike izgradnje zahtijeva poseban pristup u održavanju. Redovitom brigom, ispravnim održavanjem uz upotrebu tradicionalnih materijala i tehnika produžava se vijek trajanja povijesnih građevina. Istovremeno se izbjegavaju situacije u kojima su objekti dovedeni do tako lošeg građevinskog stanja u kojem mogu pomoći isključivo kardinalni i jako skupi zahvati obnove. Osim što su sami po sebi zdraviji i za čovjeka i njegov okoliš, vijek trajanja tradicionalnih materijala je puno dulji od onih modernih. Podložni su popravcima i održavanju, a samim time je njihova upotreba kompatibilna standardima koncepta održivog razvoja.

Na Međunarodni dan muzeja ulaz u Muzej grada Trogira je besplatan (9:00 – 14:00, 18:00 – 20:00)

Veselimo se vašem dolasku!

:)