Izložba "Pet shop" vizualne umjetnice Ivane Filip koja izražavajući se performansom, videom, fotografijom i instalacijom suočava publiku s njihovim sustavima vjerovanja u odnosu na sadašnji način života i postojanja, propitkujući pojmove dobrog i lošeg, ispravnog i krivog, osobnog i političkog, antropocentričnog, empatičnog i etičnog, otvara se u atiju Muzeja grada Trogira u ponedjeljak, 2. srpnja 2018. u 20:00 sati.
Sami naslov izložbe "Pet shop" u sebi nosi i otkriva puno toga… Ljudi s jedne strane kupuju kućne ljubimce u za to predviđenim trgovinama, dok s druge strane uništavaju životinje nemilice, bez prave egzistencijalne potrebe za tim, navodi u predgovoru Goranka Tomaš, te nastavlja:
Nekoć davno, ljudska populacija je lovila životinje zbog potrebe za preživljavanjem, svaki djelić tog ulovljenog bića koristili su za razne stvari koje su im bile potrebne da žive i prežive. Danas, preživljavanje nije bitna stavka ljudske egzistencije; uništavaju se životi životinja od kojih jedan enorman broj završi na smetlištu jer se, eto, nije prodao, a naravno da nije poželjno davati namirnicu potrebitima; tu onda nema zarade koja je najvažnija. Život sam, je sporedna stvar.
Općenito smo svjedoci jednog velikog globalnog licemjerstva, piše Tomaš, – postoje formacije koje se bore za život istinski, no one su u manjini, pojele su ih velike korporacije svega i svačega pod geslom dobročinstva koje u svojoj biti nema veze s pravim značenjem ove riječi. Na razini običnog, svakidašnjeg života, pojedinci će svoje kućne ljubimce voditi kod frizera, kupovati najbolju etiketiranu hranu koja je naravno najbolja zato što je skupa, otvarati će se kafići za kućne ljubimce, dresirati će ih se, no postavlja se pitanje žele li to zapravo kućni ljubimci. Koliko ljudi danas istinski preispituje sebe i svoje naučene te nametnute norme ponašanja, a koliko njih govori samo da bi govorilo dok u svojoj biti zapravo ne čine ništa. Ne moramo biti vegetarijanci, ali možemo; svatko ima svoje viđenje svijeta, ne moramo ni voljeti, ali možemo… No, moramo i dužnost nam je istinski poštivati svaki, pa i najmanji život, ne uništavati ga samo zato što smo jači i moćniji! Nadmoć nam nikako ne daje pravo da možemo činiti što god nas je volja, nadmoć nam ne daje pravo da trebamo i moramo ubijati bilo koje živo stvorenje bez promišljanja je li nam to zaista bitno za egzistenciju ili je to samo čin obijesti koji će završiti na smetlištu i tako će se to isto smetlište zatrpavati. Ivana promišlja o životu dvostrukih kriterija i mjerila, o licemjerstvu između "Pet shopa" i klaonice kokoši ili pak kojih drugih životinja, promišlja o vuni psa koja se mogla iskoristiti za jedan šal, a tek značenje oltara kao mjesta kojem se divimo ili pak kao mjesta na kojem je puno životinja izgubilo svoje živote…
No, nije sve tako crno, nikad nije, postoje pojedinci koji na ulici hrane mrave, postoje i oni koji vjeruju u dobru sreću pauka s velikim nogama, a postoje i umjetnici poput Ivane koji preispituju sebe i svijet oko sebe te šalju poruke koje nas šokiraju, pa nas zamisle, a ustvari im je zadaća da nas promijene i nauče jer čovjek može učiti dok je živ!, zaključuje Tomaš.
Ivana Filip je vizualna umjetnica, rođena 1978. u Novoj Gradiški.
Živi i radi u Splitu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu
2002., a 2016. na akademiji likovnih umjetnosti Gerrit Rietveld Academie u Amsterdamu.
Radeći u medijima performansa, videa, fotografije i instalacije, suočava publiku s njihovim sustavima vjerovanja u odnosu na sadašnji način života i postojanja, propitkujući pojmove dobrog i lošeg, ispravnog i krivog, osobnog i političkog, antropocentričnog, empatičnog, etičnog. Alati koje koristi dolaze iz raznih disciplina kao što su antrozoologija, duhovnost, socijalni i znanstveni eksperimenti, religija, psihologija, aktivizam, svakodnevan život i osobna iskustva. Prethodni studij ekonomije utjecao je na autoričino propitkivanje održivosti radova, nematerijalnost, reciklažu, životni krug materijala i onog što nazivamo proizvod-umjetnički rad. U svakom kreativnom procesu postoji pokretačka snaga koja je nekad vidljiva, ali nekad i nije, u samom umjetničkom radu, neka vrsta male katarze koja mijenja stvaraoca ali i onog suočenog s radom.
U slobodno vrijeme bavi se aktivizmom, piše, podučava, volontira. Članica je HULU i HDLU. Izlagala je na grupnim izložbama u Essenu, Veneciji, Amsterdamu, Rotterdamu, Zagrebu, Splitu.
Radeći u medijima performansa, videa, fotografije i instalacije, suočava publiku s njihovim sustavima vjerovanja u odnosu na sadašnji način života i postojanja, propitkujući pojmove dobrog i lošeg, ispravnog i krivog, osobnog i političkog, antropocentričnog, empatičnog, etičnog. Alati koje koristi dolaze iz raznih disciplina kao što su antrozoologija, duhovnost, socijalni i znanstveni eksperimenti, religija, psihologija, aktivizam, svakodnevan život i osobna iskustva. Prethodni studij ekonomije utjecao je na autoričino propitkivanje održivosti radova, nematerijalnost, reciklažu, životni krug materijala i onog što nazivamo proizvod-umjetnički rad. U svakom kreativnom procesu postoji pokretačka snaga koja je nekad vidljiva, ali nekad i nije, u samom umjetničkom radu, neka vrsta male katarze koja mijenja stvaraoca ali i onog suočenog s radom.
U slobodno vrijeme bavi se aktivizmom, piše, podučava, volontira. Članica je HULU i HDLU. Izlagala je na grupnim izložbama u Essenu, Veneciji, Amsterdamu, Rotterdamu, Zagrebu, Splitu.
Izložba "Pet shop" Ivane Filip u atriju Muzeja grada Trogira bit će otvorena do 9. srpnja 2018. svaki dan ujutro 10:00 - 13:00 te poslijepodne 18:00 - 21:00.
Dobro došli!
Nema komentara:
Objavi komentar