petak, 3. srpnja 2020.

TRAŽE SE! | Vise li na vašem zidu možda djela trogirskog slikarskog kruga iz 1. pol. 20. st.?


Muzej grada Trogira krajem godine planira postaviti izložbu Trogirski slikarski krug u prvoj polovici 20. stoljeća. Osim umjetnina iz fundusa koje se čuvaju u Zbirci suvremene umjetnosti, željeli bismo izložiti i umjetnine koje naši sugrađani i prijatelji bez obzira gdje se nalazili imaju u privatnim kolekcijama, u svojim domovima.

Kustosica Aleksandra Bilić Petričević poziva da proučite djela koja imate na svojim zidovima i provjerite nalazi li se među njima neko od ostvarenja koja potpisuju sljedeći autori/ce:


Miroslav Fritz pl. Puović,

Frane Sasso,

Miro Katalinić,

Ivo Tironi,

Antonietta de Garagnin-Fanfogna.


Ukoliko posjedujete djela nekog od navedenih autora, molimo da se do 30. rujna 2020. javite kustosici Bilić Petričević na broj mobitela 098730150, telefona 021881406 (birati 4) ili e-porukom na adresu abilicpetricevic@gmail.com








Veselimo se vašem sudjelovanju u realizaciji ove izložbe!


Također vas molimo da podijelite ovu informaciju s prijateljima na društvenim mrežama kako bi naša potraga imala što veći doseg. Unaprijed hvala što ćete i na taj način doprinijeti da postav ove izložbe bude što raznolikiji i zanimljivji!


srijeda, 24. lipnja 2020.

Izložba fotografija Zorana Rubinjonija | Zaronite u morske dubine u atriju Muzeja grada Trogira!



Konačno je došlo vrijeme za nestrpljivo iščekivani nastavak izložbenih aktivnosti u Muzeju grada Trogira! Zakašnjeli početak ove izložbene sezone obilježit će zanimljiva izložba fotografija koja će biti postavljena u potpuno obnovljenom izložbenom prostoru...
 
Riječ je o izložbi podvodnih fotografija Zorana Rubinjonija koja će u atriju Muzeja grada Trogira biti otvorena od 1. do 29. srpnja 2020. godine.




Izložbu koja približava podvodni svijet, popraćenu Pjesmom kitova - kompilacijom glasanja kitova i glazbe - koju je uglazbila mlada Splićanka, pomorska biologinja Sara Nikšić, moći ćete razgledati svaki dan 10:00 - 13:00 te 18:00 - 21:00. Vjerujemo da ćete svratiti, zaroniti s nama u morske dubine ne samo jednom, već nekoliko puta... i rashladiti se od vrućina koje upravo počinju!




Autor izložbe, Zoran Rubinjoni, ronilac i fotograf, rođen je 16. veljače 1950. godine u Rimu. Ovaj prometni inženjer fotografijom se bavi od 1964. godine, a od 1968. godine izlaže na domaćim i stranim izložbama fotografije kao član fotokluba Elektromašinac. Živi u Trogiru i Beogradu, kao predsjednik Fotosaveza Jugoslavije vodio je galeriju Salon fotografije u Beogradu, a član je i Likovne udruge Trogir.


 
Kao dvadesetogodišnjak počeo se aktivno baviti ronjenjem u klubu podvodnih aktivnosti URS. Sada roni u beogradskoj Amfori i trogirskom Šototajeru. Instruktor je ronjenja. Snima podmorje od 1970. godine. Podvodna fotografija mu postaje strast koja ga ne napušta do današnjih dana. Organizira i sudjeluje na natjecanjima u podvodnom fotolovu i izložbama podvodne fotografije u zemlji i inozemstvu. Autor je prve samostalne izložbe podvodne fotografije u Beogradu. Najviše je snimao u Jadranskom moru, na lokalitetima oko Trogira, Lastova i Visa, a kasnije i na mediteranskom podmorju Turske, Crvenom moru, u Egiptu i Jordanu, Zanzibaru te u Indijskom oceanu.
 

 
Počeo je snimati fotoaparatom Zenit sa improviziranim podvodnim kućištem. Potom snima Nikonosom i, nposlijetku,  u digitalnoj tehnologiji, različitim modelima Olympusa sa tvorničkim kućištima. Od nedavno koristi i GoPro kameru.

"Fotografije na ovoj izložbi su odabir s „likovnom“ pretenzijom. Projekcija sadrži širi odabir sa željom da se gledatelju približi ugođaj podvodnog svijeta. Izložba je pokušaj odgovaranja na pitanje „ZAŠTO RONIM?“.", zaključuje Zoran Rubinjoni.
 




Uistinu se nadamo da ćete nam se pridružiti na ovoj izložbi!
Vidimo se u atriju Muzeja grada Trogira svaki dan od 10:00 - 13:00 te 18:00 - 21:00 sat!*




*svečano otvaranje neće biti održano. Ukoliko biste željeli kontaktirati s autorom, dostupan je na e-adresi sototajertrogir@gmail.com, broju mobitela +385 99 401 2171, a možete ga pratiti i na instagramu @rubignjurac




Veselimo se što ćete dijeljenjem ovog posta na društvenim mrežama
pozvati prijatelje da razgledaju izložbu!


petak, 19. lipnja 2020.

Prilog Europskim danima arheologije: istraživanja u okviru projekta Trogir Through Time



Od 19. do 21. lipnja se diljem Europe obilježavaju Europski dani arheologije - Journées Européennes de l’archéologie -  European Archaeology Days, manifestacija koja je u organizaciji  Ministarstva kulture Republike Francuske i Inrap-a (Institut national de recherches archéologiques préventives) prvi put održana 2019. godine s ciljem popularizacije arheologije.

Tim povodom donosimo priču o prošlogodišnjim istraživanjima u sklopu  hrvatsko-austrijskog Trogir Through Time projekta, znanstveno-istraživačkoga projekta u suradnji Muzeja grada Trogira, Instituta za arheologiju u Zagrebu i Austrijskoga arheološkog instituta Austrijske akademije za znanost u Beču.

Nakon arheoloških iskopavanja u trogirskoj gradskoj jezgri tijekom 2018. godine, a koja će uskoro biti objavljena u 88. broju Jahreshefte des Österreichischen Archäologischen Institutes in Wien u listopadu 2019. godine istraživanje je bilo fokusirano na prapovijesna nalazišta u trogirskome zaleđu. Dvotjedno istraživanje hrvatsko-austijskog tima obuhvatilo je terenski pregled te fotogrametrijsko i topografsko dokumentiranje devet prapovijesnih nalazišta: područje sjeverozapadno od gradinskog nalazišta Sutilija te s kompleksom Sutilija povezana utvrđenja Velika gradina i Baturova gomila u Baradićima, gradinsko nalazište Čurkovac iznad Bristivice s utvrđenjima Ćudine i Domazeti u njezinom neposrednoj okruženju, gradinsko nalazište Grad iznad Blizne Gonje i s njom povezana utvrđenja Brig i Gradina te gradinsko nalazište Oriješćak kod Vinišća.




Sutilija

Baradići



Riječ je o nalazištima u istočnome dijelu priobalnoga prostora između Šibenika i Kaštela koji se u antičkom razdoblju nazivao Hiličkim poluotokom po plemenskoj zajednici Hila koja je, prema starijoj grčkoj predaji, u protopovijesnom razdoblju nastanjivala ovo područje. Na ovom području su do sada registrirana čak 62 veća i manja gradinska nalazišta (gradine) te još 35 potencijalnih nalazišta ovog tipa koja svjedoče o intezitetu življenja na ovom području tijekom brončanog i željeznog doba.



Bristivica: Domazeti, Ćudine



Dokumentiranje nalazišta je obuhvatilo fotografiranje širega područja svakoga nalazišta pomoću bespilotne letjelice, uz precizna geodetska mjerenja dok su terenskim pregledom uz pomoć aplikacije za prikupljanje podataka zabilježeni vidljivi ostatci kamenih struktura te pokretni nalazi na površini nalazišta.


Blizna Gornja

Oriješčak




Terenski pregled obavili su Lujana Paraman i Martin Steskal uz pomoć arheologinje Ivane Čuline i studenata arheologije Mirele Grgić, Martina Bažoke i Zvonimira Kite, dok je za fotogrametrijsko i topografsko dokumentiranje bio zadužen Christian Kurtze. Paralelno s istraživanjem, u Muzeju je tekla i obrada pronađenih nalaza koje su obradile kolegice Marina Ugarković i Laura Rembart.



Oriješčak


Obrada nalaza u Muzeju grada Trogira






Rezultati istraživanja su tijekom ožujka i travnja pripremljeni za objavu u 16. broju Anala Instituta za arheologiju u Zagrebu

 
Pripremila:
Lujana Paraman





četvrtak, 18. lipnja 2020.

Psi arheolozi danas na Sutiliji u okviru projekta Trogir Through Time




Na gradinskom naselju Sutilija u Segetu Gornjem danas se odvija jedan specifičan arheološki terenski pregled u kojemu glavnu ulogu imaju četveronožne stručnjakinje - belgijske ovčarke Panda i Mali te njemačka ovčarka Arwen.





Riječ je timu cadaver pasa pod vodstvom Christiana Nikolića i Andreje Pintar iz Centra za obuku pasa za posebne namjene S.PAS i dr. sc. Vedrane Glavaš sa Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, čiji je pionirski rad u razvoju metodologije primjene pasa kao biodetektora u arheologiji od nedavno i svjetski poznat, a o njemu ste imali priliku prije nekoliko dana čitati i na stranicama Slobodne Dalmacije. Ukoliko članak niste pročitali možete ga pronaći OVDJE.







Njihov rad sa zanimanjem pratimo od samog početaka, a pozvali smo ih u pomoć pri lociranju prapovijesnog groblja naselja na Sutiliji, u sklopu ovogodišnjih arheoloških istraživanja hrvatsko-austrijskog Trogir Through Time projekta u suradnji Muzeja grada Trogira, Instituta za arheologiju u Zagrebu i Austrijskog arheološkog instituta Austrijske akademije za znanost u Beču.






Iako nam je trenutna Covid-19 situacija malo odgodila planove, nadamo se skorom dolasku austrijskog tima i početku arheološkog iskopavanja na Sutiliji - koje je uz prapovijesnu fazu samog Trogira, najznačajnije nalazište za razumijevanje prapovijesnog i protopovijesnog razdoblja trogirskog područja.


Planirana istraživanja na Sutiliji nastavljaju se na prošlogodišnja istraživanja Trogir Through Time projekta, o kojima ćete, uz bogatu galeriju fotografija, moći više saznati tijekom sljedećih nekoliko dana... Ostanite s nama!







Tekst: Lujana Paraman
Fotografije: Maja Maljković Zelalija



Podijelite ovaj sadržaj na društvenim mrežama




srijeda, 10. lipnja 2020.

Jedno arhaično anarhično trogirsko Tijelovo...


Današnjom prigodnom crticom iz trogirske povijesti vratit ćemo se na početak jednog razdoblja, ali i na početak njegova kraja. Možda vam zvuči zbunjujuće, no spomenemo li da je prije točno 600 godina Trogir došao pod mletačku upravu, a da je početak njenog kraja bio upravo dan uoči blagdana Tijelova prije 223 godine, vjerujemo da je sve postalo jasnije...



Na samom početku ovog priloga, otputovat ćemo kroz vrijeme i vratiti se u 1420. godinu kako bismo se prisjetili da je ove, 2020. godine točno 600 godina od dolaska Trogira pod mletačku upravu.
Tim povodom Hrvatski institut za povijest i Muzej grada Trogira u listopadu u Trogiru organiziraju znanstveni skup "Pod sjenom krila". Trogirska komuna za vrijeme venecijanske uprave 1420. - 1797., čija je namjera rasvijetliti i donijeti nove spoznaje o Trogiru i trogirskom području u ovom razdoblju koje je u mnogočemu odredilo budući razvoj i život na ovim prostorima kakvim ga poznajemo danas. Detaljnije o skupu, poziv za sudjelovanje i prijavni list za izlaganje nalazi se na POVEZNICI. Prijave se zaprimaju do 30. lipnja 2020.



Početak je kraja venecijanske vladavine Trogirom, pak, vezan uz dan prije blagdana Tijelova 1797. godine. Danas je dan prije Tijelova, stoga se nadamo da ćete sa zanimanjem čitati sljedeće retke...



Pomalo smiješno završila je vlast Venecije krajem stoljeća dok je na na čelu grada bio već spomenuti knez Santo Contarini,  kojemu se činilo gotovo nemogućim da bi ta moćna država mogla nestati  s trogirske  političke pozornice. Smeten i prestrašen, ne snašavši  se najbolje u nastalim promjenama, pobjegao je u Kaštela na konju, odjeven u tamni haljetak i kratke hlače s vlasuljom  na glavi i trouglastim šeširom, navodi dr. sc. Fani Celio Cega

Slično je  otišao zadnji kapetan Realdi, zapovjednik gradske posade. On se, piše don Ivo Delalle u Trogir - Vodič po njegovoj historiji, umjetnosti i životu, sakrio u podrumu biskupske palače u jednoj bačvi, preobučen u staroj izlizanoj livreji biskupskog sluge. Ovako maskiran izmijenio je sve plemićke podrume i spasio se poslije deset dana strahovanja. Malo maskarate i satire, pa se sve smirilo u venecijanskoj dobroćudnosti.




Zahvaljujući prijepisu rukopisa koji se nalazi u knjižnici Garagnin - Fanfogna, a kojeg je izradio Antun Radoš Michieli - Vitturi pod naslovom Storia delle cose successe in Dalmazia delle disoluzione delle Veneto Governo aristocratico fino all’ ingresso delle armi di S.M. Francesco il imperatore e re objavljenom 1883. godine kao dodatak časopisu Bulletino di archeologia e storia Dalmata (1884.), vjerno je ilustrirana 1797. godina u Trogiru.




Ovaj je prijepis rukopisa, među ostalim, istražila dr. sc. Fani Celio Cega u knjizi Svakidašnji život grada Trogira od sredine 18. do sredine 19. stoljeća iz koje možemo saznati više o uzrocima, tijeku, nemirima, događajima, sastancima i odlukama koje su prethodile kraju venecijanske uprave u Trogiru. U nastavku donosimo odlomak iz navedene knjige vezan za tijek anarhije u Trogiru 1797. godine:




"Uzrokom nemira bilo je tajno primirje u Leobenu (18. V. 1797. godine) između Francuske i Austrije, po kojemu je Dalmacija imala pripasti Austriji, premda je formalno i dalje ostala pod mletačkom upravom na čelu s posljednjim generalnim providurom Andreom Querinijem,  jer je sporazum razotkriven u javnosti. Rasplamsao se sukob između jednog dijela građanstva koje je željelo priznati Austriju i drugog koje je nastojalo  i dalje ostati pod Venecijom, što je bila Garagninova ideja, posebno Ivana Luke mlađeg,  Dominika i rođaka im Andrije (sin Ivanov). Ivan Luka Garagnin, Ivan Bujović  i Angelo Calafatti 1797. godine ušli su u profrancusku vladu u Veneciji  smatrajući da je slom mletačke aristokracije te godine samo demokratska preobrazba.  Venecija je razvila jaku promidžbu, obećavajući demokratsku vladu te  potpunu ravnopravnost s građanstvom Venecije. Fra Andrija Dorotić (1761 - 1837. godine) utjecao je na narod proglasom o sjedinjenju s ostalim dijelovima Hrvatske.  Pod utjecajem svega toga započinju nemiri 14. lipnja 1797. godine sazivom skupštine svih staleža kojoj je bio nazočan  i biskup Antun Pinelli,  dakle i građana i plemića ne bi li zajednički odlučili o sudbini grada. Iste noći, budući da se spremalo nevrijeme viši sudac Velikog vijeća Andrija Garagnin naredio je spuštanje još uvijek službenog barjaka Sv. Marka, što je uznemirena svjetina spriječila  iskoristivši taj trenutak za početak nereda, pozivajući  u pomoć Kaštelane koji su se odazvali u velikom broju.


Na Tijelovo 15. lipnja s jedne je strane gomila već pljačkala i ubijala, a s druge se odvijala procesija koju je potom ista gomila pognute glave pratila prijeteći mačevima pojedincima u njoj, ali se  ipak nije usudila napasti. Strah od Boga ipak se osjećao u narodu. Nakon  procesije plemići su se povukli u Vijećnicu, a na trgu je ostala masa uzvikujući parole protiv njih, na čelu s Alvižom Micheli-Vitturijem, plemićem iz Kaštela koji im je prijetio golim mačem.  Gradska  skupština se nije usudila  izglasati pristajanje uz Veneciju, čime je Alviž ostvario cilj svojega priključenja masi. Alviž, inače rođak poznatog Radoša Micheli-Vitturija, poslije se na sudu kod austrijske vlasti izvukao ogradivši se od pljačke i razbojstva. Činjenica je da je on iskoristio nemire za svoje političke ciljeve. Sa socijalnim nemirima do kojih je došlo poslije toga nije imao veze niti mu je kao plemiću to bilo potrebno.

Dana 19. lipnja 1797. godine u klaustru samostana sv. Lazara na Čiovu, pod utjecajem prethodnih nemira prvi put u povijesti Trogira  sastali su se predstavnici svih staleža uključujući i predstavnike trogirskih sela te Kaštela. Tu su se našli predstavnici gradskih i crkvenih vlasti, plemići, pučani i težaci, mornari i bratimi. Donesene odluke bile su u korist seljaka, smanjena su davanja gospodaru, a vlasnici parcela trebali su sami dolaziti po svoj dio ljetine. Odlučeno je kako će Trogir priznati vlast “ugarskoga” kralja Franje I. te su izabrani  predstavnici Trogira i Kaštela koji će  otići kralju na odobrenje privilegija što ih je usvojila skupština.

Od  22. lipnja u gradu se vijorila nova zastava,  nakon čega je zavladao mir. Težaci i pučani nastavili su voditi glavnu riječ osvećujući se za nanesene im nepravde u prošlim vremenima, pri čemu su platili svi plemići i crkveni dostojanstvenici  bez obzira na svoje donekle humane odnose prema seljacima. Ali, veselje je bilo kratka vijeka. Nakon što je carska vojska ušla u grad, pod zapovjedništvom generala Matije Rukavine, sve su odluke ukinute. General Rukavina je u trogirskoj  katedrali 9. srpnja 1797. godine na hrvatskome jeziku održao govor, što je izazvalo oduševljenje naroda. Zajedno s njim došli su i austrijski vojnici, većinom Hrvati s kojima se narod vrlo brzo sprijateljio. Nakon 400 godina trogirskom katedralom odjekivalo je ime kralja Austrije, Ugarske, Hrvatske i Dalmacije.  U poslanstvu koje je od Beča trebalo ishoditi sjedinjenje Hrvatske s Dalmacijom sudjelovali su i Trogirani, ali je austrijska vlada zahtjev smatrala preuranjenim.


    Nakon 377 godina u Trogiru više nije vladala  Venecija..."






Nadamo se da vam je ovaj prigodni prilog bio interesantan.
Hvala što ćete ga podijeliti na društvenim mrežama.