utorak, 19. rujna 2017.

Pijevci u sto koluri na izložbi "Kletva Ulama-bega" Ana-Marije Smoljanec od 22. rujna u Trogiru




Izložba "Kletva Ulama-bega" Ana-Marije Smoljanec, u organizaciji Galerije Brešan Split i Muzeja grada Trogira, otvorit će se u atriju Muzeja grada Trogira u petak, 22. rujna 2017. Izložba pijevaca u sto koluri otvorit će se u 20:00 sati.





Više o kletvi Ulama-bega, picokima, slikarici ženskih boja i muškog crteža saznat ćete u sjajnom predgovoru izložbi autora Igora Brešana:



Oni što se pozivaju na spoznajno, a nastoje ipak učiniti makar mali korak naprijed k suvremenom, nepoznatom, vjerojatno su u tim nakanama sebi postavljali nebrojene barikade, potpitanja na koja krhki i kolebljivi odgovori ni u kojem slučaju nisu bili garancija ispravnosti odabira tog puta. Dilema kako ići ukorak s vremenom, a k tomu iskustvo ne doživljavati bremenom (opipljivije je reći biti suvremen u tradicijskom) ili kako u laboratoriju fantazija pomiriti baštinu s aktualnim izričajima (popularnim neo-tendencijama), vjerujem da su s ogromnim upitnikom ključale i u Ana-Mariji Smoljanec. Slikarici, Koprivničanki rođenjem, a danas vezanoj poslom za Križevce.

Naime, dugo je figurirala istina po kojoj je susjedstvo, inspirativna Podravina, taj umjetnički poligon naivaca, bila prototip likovnom razmišljanju i dirigiranim slobodama, a picok zaštitni znak odnosno filozofija života, štoviše identitet i simbol specifičnog likovnog izražavanja. Pijevci u sto koluri kočoperili su se sa stakala svjedočeći o čudu u kojoj je svaki imućniji seljak bio i umjetnik. Dakako sve je imalo donekle logično pokriće u pokretu koji je bio izuzetno cijenjen u svjetskim relacijama sredinom minulog stoljeća, ali i u legendi po kojoj je đurđevačku utvrdu od opsade Turaka u bezizlaznoj situaciji i gladi što je zaprijetila, spasio posljednji iz topa ispaljeni picok. Kao neku vrstu kletve Ulama-beg Đurđevčane će nazvati picokima: A vi tamo, pernati junaci, što picekima bojeve bijete, ime picoka dovijeka nosili! Picokima vas djeca zvala, a unuci vaši ostat će picoki!

Sjećam se jadikovki Željka Mucka, koprivničkog slikara i pravedne borbe za pravo građanstva jedne sasvim druge umjetnosti, školovanog artizma, dijametralno suprotnog postojećem na terenu pa i uvjerenju institucija. Napora za osviještenost, po pitanju umjetnosti koja je redovito gubila u usporedbama s iskrenim rukotvorinama i sračunato naivnim pogledom na svijet. Bez obzira na diplome, bilo je bogohulno ne biti nadri, infantilni, umjetnik u tom rezervatu čiji su međaši Virje, Hlebine, Molve i Gola bili svjetskim fenomenom i atrakcijom. Došla su srećom neka druga vremena, makar je držimo bilo prostora i za jedne i za druge. Akademizam u Podravini više nije stvar kurioziteta, čudaka, dapače naivci su prošlost, napose danas kad se od umjetnosti ne živi, i kad su ono malo preostale iskrenosti profanirali novac i ponuda.

Kao da je Ana-Marija Smoljanec imala sve ove parametre na pameti. Ostala je doma, a vidjela svijeta! Nije pobjegla od picoka, ali je uvažavanjem prakse i usvajanjem spoznaja spojila do jučer nezamislivo, nespojivo. Pomirila svjetove i već se prvim izlagačkim nastupima nametnula plejadi velikih hrvatskih umjetnika animalista. Tom specifičnom rodu likovne umjetnost starom koliko i čovječanstvo. Uz sam bok Filakovićevu životinjskom carstvu, Dolićevu zoološkom vrtu, Mašićevim guskama, Lončarićevu pijetlu, Kraljevićevu psu, ali i Deškovićevim goničima, Vlašićevim, Kernovim i Strieglovim konjima, Pulitikinim mačkama, Ivačićevim ili Plančićevim ribama… Deskripcija je u startu otklonjena, sačuvana je tek na minimum i koliko god izgledalo smjelo tvrditi, slikarica zapravo slika društvenu klimu! Te kokice su personalizirane, karakterno vrlo iznijansirane, markirane i portretirane sigurnim grafizmom. Manje eksponirane linije nagovještaj su pomaka. Svojevrsna je to bojanka za odrasle u kojoj okružje diktira koja će farba dominirati. Dolazimo do suštine jer i nismo nego kokoši koje kljucamo ono što nam se da. Lupa nas nostalgija, idila netaknute prirode? Gdje li su kočoperni pijevci što su kukurikali s plotova? Nije valjda da kokadakanje priziva moćne Generalićeve pijevce sa štaglja? Ne, priča je sasvim divergentna, svjedočimo zbilji i tranzicijskoj klimi, prateći peradarnik u kojem samo nosilice spašavaju glavu i podržavaju agoniju do egzistencijalnoga kraja. Tu su tek radi reprodukcije! Zato slikaricu ne zanima ozračje, ljepota i čari krajobraza na kojem povjesnica inzistira kod većine animalista, koliko suodnos tih živih stvorenja i njihova sudbinska povezanost. Sve je razrađeno do savršenstva, sve ima pokriće u stvarnosti, savršeno kontrolirano i tek markantni crtež svjedoči o tome da ništa nije identično kako se na prvi pogled doima. Jer i kokice su, ma koliko god iz našega rakursa podcjenjivački bile niža životinjska vrsta, ipak “ličnosti” svaka za sebe. Razaznaje se to iz njihovih apostrofiranih dnevnih aktivnosti i zauzetih položaja! Glavom uprtom u pod vjerojatno svijet neće promijeniti, a još manje će koga dirnuti njihovo nervozno komešanje! No u pitanju su, po Ana-Mariji, osjećajna bića, njihov gandijevski otpor upozorava na naš krvavi obračun i ponižavajući odnos. Baš kao i u stvarnosti, zar ne? Nema tu ničega što bi asociralo na durerovsku demonstraciju vještine jer ovdje je poruka važnija od slike. Ideja je u drugi plan pogurala sve floskule s kojima smo se ne tako davno zanosili, pa i u umjetnosti, služeći vazalima i ne mareći do vlastita ponosa i dostojanstva. Priča o odrastanju i sazrijevanju Ana-Marije Smoljanec, slikarice ženskih boja i muškog crteža svjedočenje je o svojevrsnoj emancipaciji sela, alegorija koja nam otvara brojna društvena pitanja, a sve na obrascu od kojega se to ne bi očekivalo.
Igor Brešan




Ana-Marija Smoljanec rođena je 1985. u Koprivnici. Završila je Školu primijenjene umjetnost i dizajna u Zagrebu, smjer slikarstvo. Diplomirala je Likovnu kulturu i slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi profesora Dalibora Sokića i stekla naziv magistra likovne edukacije. Članica RE-SPAM kolektiva i likovne udruge LUP-ART. Radi kao nastavnica likovne kulture u Križevcima.




Izložba će u atriju Muzeja grada Trogira biti otvorena do 30. rujna 2017. (pon - sub, 10:00 - 13:00 te 17:00 - 20:00)
Veselimo se vašem dolasku na otvaranje i u razgledavanje!

petak, 8. rujna 2017.

Izložba skulptura Mladena Zulima od 11. rujna u Trogiru




Izložba skulptura Mladena Zulima, u organizaciji Združenih artista Trogir, održavat će se u atriju Muzeja grada Trogira od ponedjeljka, 11. rujna do srijede, 20. rujna 2017. godine. Službenog otvaranja izložbe neće biti, a može se razgledati u radnom vremenu izložbenog postava - od ponedjeljka do subote ujutro od 10:00 do 13:00 te poslijepodne od 17:00 do 20:00 sati.






Umjetnička ostvarenja Mladena Zulima nemamo priliku često vidjeti u izložbenim prostorima. Od prvog pojavljivanja u javnosti 1993. godine pa do danas, imao je svega šest samostalnih izložbi.  Stoga nas silno veseli umjetnikova nakana da u atriju Muzeja grada Trogira podijeli s publikom dio novih kiparskih nadahnuća.

 Iako neveliko po obimu Zulimovo stvaralaštvo uvijek je iznova zanimljivo i donosi nešto novo privlačno gledatelju. To je kiparstvo koje se drži podalje od suvremenih trendova, eksperimentiranja i istraživanja novih medija. I upravo zauzimanje takvog stava daje ovom kiparstvu dozu izvornosti i autentičnosti. Nastalo u  samozatajnosti segetskog ateliera, u bliskom okruženju s Prirodom, ono je čvrsto ukorijenjeno u dvijema premisama: Mediteranu i drvu. Inventar Zulimovih motiva (usamljena crkvica, čempres, propupali šipak, brod...) iznikao je iz okrilja neiscrpnog mediteranskog vrela , utjelovljen u podatnosti maslinovog drva. A drvo, samo po sebi, bremenito je značenjima. Ono nas prati od kolijevke pa do lijesa, od kuće do broda, kroz Drvo Križa spoznajemo patnju i nalazimo utjehu...   

Intuitivno i strpljivo gradeći formu, slažući dio po dio materijala, kipar dolazi do značeće cjeline. Komadi drveta, posebno oni akcentirani bojom, nose u sebi ritam građen od asocijacije, kontrasta, lomova i ravnoteže pa se pojedine skulpture doimaju kao da prirodno rastu. Mladenove crkvice i stabla zrače intimom, oni su poput osobnih relikvija koji svojim oblikom i suptilnom epidermom pozivaju na dodir, na sudjelovanje više čula... Stoga nije pretjerano kazati da su Mladenove skulpture melem za oči i dušu. To je svijet u kojem svaka senzibilna duša može prepoznati dio sebe i sudjelovati u vječnoj ljepoti umjetničke kreacije... na radost autora i gledatelja,
napisla je Daniela Kontić - Strojan u predgovoru izložbi.



Veselimo se Vašem dolasku!




Mladen Zulim rođen je 1955. godine u Trogiru. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu 1980. godine. Ovo mu je sedma sasmostalna izložba, treća u Muzeju grada Trogira.



utorak, 5. rujna 2017.

Izložba "PAŠTROĆ" i "UNESCO Historic Cores Citizens Forum 2017."



Petak i subota, 8. i 9. rujna proteći će u znaku „UNESCO Historic Cores Citizens Forum 2017.“  u okviru kojeg će se, 8. rujna održati okrugli stol „Život u spomeniku“ i otvaranje izložbe „Paštroć“ u Trogiru, a 9. rujna tribina na temu „Agresivni procesi gentrifikacije i turistifikacije” u Splitu. I tribini i okruglom stolu prethodit će obilazak starih gradskih jezgri Trogira i Splita – cjeloviti program i više o svemu donosimo u nastavku.





U Muzeju grada Trogira – galeriji Cate Dujšin Ribar od 8. do 29. rujna održavat će se izložba „Paštroć“ – izložba aktivističke i dokumentarne fotografije s motivima snimljenima u povijesnim jezgrama Splita, Dubrovnika i Trogira. Samom otvaranju izložbe predviđenom za 21:00 sat, prethodit će obilazak povijesne jezgre Trogira i razmjena iskustava u urbanom prostoru uz vodstvo i prezentaciju domaćina - polazak je sa sjevernih gradskih vrata u 16:00 sati. Bogati program prvog dana „UNESCO Historic Cores Citizens Forum 2017.“ nastavlja se okruglim stolom na temu „Život u spomeniku“ koji će se održavati u dvorištu Muzeja grada Trogira od 18:00 sati.


Na okruglom stolu analizirati će se trenutno stanje u povijesnim jezgrama s naglaskom na komunalni i sanitarni red, modelima i načinima zaustavljanja iseljavanja i opstanaka primarnih djelatnosti primjerice obrtnika te modelima (samo)financiranja i reinvestiranja u jezgre. Razgovarati će se i o planovima upravljanja povijesnim jezgrama i drugim zakonskim dokumentima, samim sustavom i stanarima odnosno građanima kao njihovim sudionicima pri izradi i kasnijem nadzoru. 
Svoja dubrovačka iskustva i dosadašnje aktivnosti predstaviti će Marija Grazio, sudionica povjerenstva pri izradi dubrovačkog Koncepta plana upravljanja povijesnom jezgrom, inače stanarka jezgre i profesorica klavira i arhitekt Lukša Suhor, član Udruge Placa – kolektiva za istraživanje u prostoru. Splitske aktivnosti predstaviti će Dalibor Popovič, član Građanske inicijative Split i sudionik povjerenstva pri izradi Plana upravljanja povijesnim kompleksom Splita s Dioklecijanovom palačom i Marin Krpetić, predsjednik Udruge stanovnika povijesne jezgre grada Splita Get, dok će domaćine iz Trogira predstavljati dr. sc. Dunja Babić, povjesničarka umjetnosti i galicit, sudionica radne skupine za izradu I. faze Plana upravljanja i održivog razvoja Grada Trogira te Lujana Paraman, arheologinja u Muzeju grada Trogira i članica Građanske akcije Trogir.




Obilaskom lokaliteta splitske jezgre počevši od Zlatnih vrata u 16:00 sati započinje drugi dan  „UNESCO Historic Cores Citizens Forum 2017.“ Program se nastavlja u 18:00 sati tribinom „Agresivni procesi gentrifikacije i turistifikacije“ koja će se održati u atriju Galerije umjetnina Split. Forum će biti zaključen zajedničkim druženjem stanara povijesnih jezgri Splita, Dubrovnika i Trogira i ostalih sudionika i to na „skrivenim lokacijama rijetko nezagušenih i nekomercijaliziranih javnih prostora“ u Splitu.







U okviru zajedničke izložbe aktivističke i dokumentarne fotografije povijesnih jezgri pod UNESCO-ovom zaštitom (Split, Dubrovnik i Trogir) pod nazivom „Paštroć“ namjera je tijekom jednoga vikenda u obliku foruma razmijeniti iskustva života u spomenicima između tri navedene sredine te donijeti zaključke kako se nositi s brojnim problemima i pritiscima u ljetnom, kao i prazninom u zimskom periodu godine. Izložba problematizira upravo trenutno stanje i negativne procese te se s Trogirom zaključuje program triju hrvatskih gradova sa zaštićenim povijesnim jezgrama, koji je započet izložbom „Krhotine“ u Galeriji fotografije Fotokluba Split, dok je svoju međufazu i evaluaciju doživio izložbom „Arcadia“ u dubrovačkoj Galeriji Otok, Art radionice Lazareti.




Zahvaljujemo svima koji su se odazvali na naš poziv te nam poslali brojne fotografije koje prikazuju nestanak javnog prostora, komunalni kaos, probleme s odvoženjem smeća, prenamjenom funkcija i djelatnosti, suprotnost turističke okupacije za vrijeme ljetne sezone naspram nesadržajnosti, uspavanosti i praznine gradova u zimskom periodu godine. Na izložbi će biti izložene fotografije čiji su autori, abecednim redom: Joško Herceg, Petra Kakić, Maja Maljković Zelalija, Matko Mijić, Lujana Paraman, Jelka Rožić, Saša Šimpraga, Dolores Špika i nekoliko onih koji su željeli ostati neimenovani. Zahvaljujemo i onima koji su nam poslali fotografije nastale izvan stare gradske jezgre, a koje zbog lokacija na kojima su snimljene nažalost neće biti dio postava ove izložbe. 

Hvala Gradu Trogiru koji je financijskom potporom omogućio izradu trogirskih fotografija.



Veselimo se vašem dolasku na otvaranje izložbe (petak, 8. 9. 2017. u 21:00!) kao i na razgledavanje grada i okrugli stol koji mu prethode. Zato podsjećamo na cjeloviti program „UNESCO Historic Cores Citizens Forum 2017.“ u organizaciji Udruge GET, Građanske akcije Trogir, Art radionice Lazareti i Muzeja grada Trogira:


petak, 8. 9. 2017., Trogir

16:00 sati // VOÐENJE
Obilazak lokaliteta trogirske jezgre i razmjena iskustava
u urbanom prostoru uz vodstvo i prezentaciju domaćina

polazišna točka: Sjeverna gradska vrata

18:00 sati // OKRUGLI STOL
„Život u spomeniku” - okrugli stol na primjeru tri povijesne
jezgre pod zaštitom UNESCO-a (Split, Dubrovnik i Trogir)

Muzej grada Trogira, dvorište  
21:00 sati // IZLOŽBA
„Paštroć” - otvaranje izložbe aktivističke i dokumentarne
fotografije povijesnih jezgri Splita, Dubrovnika i Trogira

Muzej grada Trogira, galerija Cate Dujšin Ribar

subota, 9. 9. 2017., Split

16:00 sati  // VOÐENJE
Obilazak lokaliteta splitske jezgre i razmjena iskustava
u urbanom prostoru uz vodstvo i prezentaciju domaćina

polazišna točka: Zlatna vrata

18:00 sati  // TRIBINA
„Agresivni procesi gentrifikacije i turistifikacije”
Galerija umjetnina Split, atrij  
21:00 sati  // FINALE
Zajedničko druženje stanara povijesnih jezgri gradova
Splita, Dubrovnika i Trogira i ostalih sudionika
skrivene lokacije rijetko nezagušenih
i nekomercijaliziranih javnih prostora




Izložba "Paštroć" bit će otvorena do 29. rujna.
Radno vrijeme u okviru kojeg možete posjetiti izložbu u Galeriji Cate Dujšin Ribar je od ponedjeljka
do subote ujutro 10:00 - 13:00 te poslijepodne 17:00 do 20:00.


srijeda, 16. kolovoza 2017.

Izložba "Grad i more" Zrinke Jurić Avmedoski od 24. kolovoza u Trogiru



Izložba "Grad i more" autorice Zrinke Jurić Avmedoski otvorit će se u atriju Muzeja grada Trogira u četvrtak, 24. kolovoza u 21:00 sat. 







O IZLOŽBI


Samim naslovom izložbe Zrinka je odredila smjer slučajnome posjetitelju... slikarica se bavi GRADOM I MOREM... Naravno, jedan takav grad koji će okupirati misao ove umjetnice mora se pod svaku cijenu nalaziti uz more jer u protivnom, ova korelacija izgubila bi svoj smisao. U ovoj misiji to jednostavno postaje conditio sine qua non! Na gradove uz more uvijek utječe to veliko plavetnilo ili pak srebrna bljeskavost jednog bespuća. Slikajući okom ptice, Zrinka nam ustvari poručuje koliko se jedan grad svojim oblikom, raširenošću ili skupljenošću morao prilagoditi moru. To more ga često ograničava, ali mu daje i prekrasni produžetak u nečemu što se zove plavetni beskraj... 


Zrinka Jurić Avmedoski: Dubrovnik


Zrinkin pristup djelu je minimalistički, ova umjetnica, ne jednom rečenicom, već s više njih, predstavlja prave i neprikosnovene minimalističke vrijednosti. Slikarica želi da sve vidimo u samom njezinom djelu, da ne lutamo raznim bespućima i teorijama likovnosti već da shvatimo sve ono što je ispred nas u datome momentu... Smisao njenih boja nije u tome da nas učine veselim ili pak tužnim, već da nam ograniče prostor, dok nas s druge strane, odnosi između pojedinh elemenata trebaju natjerati na razmišljanje, mozak nam u Zrinkinom slučaju nikad ne smije služiti za ukras... Ovu umjetnicu na njezinom likovnom putu ne vode osjećaji, iako čovjek nikada ne može bez njih; Zrinku zanima što ćemo mi, promatrači imati za reći u tom svijetu savršenog i nesavršenog geometrizma. Umjetnica želi, dok promatramo njezinu sliku, da nas ništa ne opterećuje ili pak asocira na nešto, ne želi da se sjetimo svoje šetnje npr. Šibenikom ili kojim drugim mediteranskim gradom, želi da vidimo čisto u tom momentu dok gledamo njezin rad i da naša misao bude oslobođena svega onoga od prije... 



Zrinka Jurić Avmedoski: Šibenik

Kampaneli Mediterana u svojoj biti su jednostavni i slikarica nam upravo i šalje tu poruku jednostavnosti i osnovnog geometrijskog oblika na koji se onda nadograđuju razni detalji, ukrasi i priče. Zrinka je kampanele ogolila i na ovaj način im dodijelila poseban čar i ljepotu, tzv. izvornost koju najčešće ne vidimo zbog svega onoga, kasnije dodanoga. Ova umjetnička djela nam omogućuju da vidimo početak priče jednog, važnog segmenta građevine, i upravo taj početak se nalazi u elementarnim oblicima geometrije.

Mi, promatrači jednog umjetničkog djela imati ćemo različite reakcije, ovisno o trenutku, a tih trenutaka u životu ima cijeli jedan beskraj, i zato ništa nije konačno već se najčešće preljeva, kruži, oblikuje i preoblikuje, rasplinjuje u krug, trokut, pravac, kocku ili već nešto treće... tomu slično, naravno!

Goranka Tomaš



O AUTORICI


ZRINKA JURIĆ AVMEDOSKI rođena je 1968. u Zagrebu. 1993. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na pedagoškom odsjeku, smjer kiparstvo. Od 1994. članica je HDLU-a.




Izložba će biti otvorena do 3. rujna 2017.


Veselimo se Vašem dolasku!




srijeda, 9. kolovoza 2017.

Šaljite nam fotografije za izložbu "Paštroć" | POZIV



Muzej grada Trogira u suradnji s Udrugom stanovnika povijesne jezgre grada Splita GET i Građanskom akcijom Trogir - GAT organizira, među ostalim,
izložbu dokumentarne fotografije „PAŠTROĆ“  koja će se održavati od 8. do 29. rujna  2017. u Galeriji Cate Dujšin Ribar.






Iz tog razloga u potrazi smo za dokumentarnim fotografijama (neki ih nazivaju „aktivističkim fotografijama“) Trogira koje prikazuju probleme stanara stare gradske jezgre i lokalnog stanovništa, suočenih s globalnim procesima turistifikacije i gentrifikacije. Nestanak javnog prostora, komunalni kaos, problemi s odvoženjem smeća, prenamjena funkcija i djelatnosti, suprotnost turističke okupacije za vrijeme ljetne sezone naspram nesadržajnosti, uspavanosti i praznine gradova u zimskom periodu godine samo su neki od niza problema.     


Želimo vaše fotografije tih problema! 
Pokažite nam taj „paštroć“, a mi ćemo ga izložiti na „Paštroću“ u rujnu.
 


„Paštroć“ je – najjednostavnije rečeno – mješavina svega i svačega. Iako se riječ uglavnom odnosi na hranu, može se gledati i na druge načine – to je nešto što je loše kvalitete jer je nastalo miješanjem različitih nekvalitetnih sastojaka, tumači se i kao rezultat mnogih utjecaja i okolnosti. Upravo zato u potrazi smo za tim različitim nekvalitetnim sastojcima, rezultatima mnogih utjecaja i okolnosti kako bismo prezentirali tu mješavinu svega i svačega.




Izložbi i samom projektu „Paštroć“ prethodile su izložba „Krhotine“ održana u Galeriji Fotokluba Split od 21. ožujka do 12. travnja na kojoj su svoje fotografije izlagali stanovnici Splita. Nakon splitske, uslijedila je izložba u u Dubrovniku od 24. lipnja do 13. srpnja na kojoj su, pod zajedničkim naslovom „Arcadia“, izlagali stanovnici Splita i Dubrovnika. Splićani su započeli, priključili su im se svojim fotografijama Dubrovčani, a sada je vrijeme da i Trogirani daju svoj doprinos!





Uskoro više o cijelom projektu, u okviru kojeg će biti organizirani i paneli – tribine – predavanja na kojima će se govoriti o trenutnom stanju ugroženosti povijesnih jezgri i života njezinih stanovnika na primjeru tri povijesna grada (Split, Dubovnik, Trogir) te o viziji i rješenjima za ugodniji život i suživot stanara i drugih interesnih skupina u gradskim jezgrama kroz modele zaštite građana, čiji je osnovni preduvjet uključivanje i sudjelovanje samih stanara i građana u procese odlučivanja, odnosno u izradu dokumenta kao što su Plan upravljanja gradskom jezgrom i pravilnicima/odukama o komunalnom redu i sl.


Za početak – šaljite svoje fotografije na e-mail adresu izlozba.pastroc@gmail.com – da rezimiramo – dobrodošla su sva vaša zapažanja, nije važno jesu li snimljena mobitelom ili fotoaparatom, nije važan ni kadar ni perspektiva, važno je prikazati – problem. Ukoliko želite vaše fotografije mogu biti anonimne. Ne zaboravite zaviriti u svoje arhive - fotografije mogu biti i starije, i ljetne i zimske, ... Ukoliko imate dodatnih pitanja, možete ih postaviti na iznad navedenu e-adresu.



Molimo da fotografije pošaljete do 1. rujna 2017.




Također, molimo da podijelite ovu objavu s prijateljima kako bi se u akciju uključilo što više zainteresiranih. 
Hvala!