četvrtak, 29. rujna 2016.

Hoće li "Zaboravljena budućnost" - izložba Snježane Mayer u Muzeju grada Trogira biti - nezaboravna?


Hoće.
Upravo zato ne biste smjeli zaboraviti u bliskoj budućnosti - već u utorak, 4. listopada 2016. u 20:00 sati - prisustvovati njenom otvaranju koje će se održati u atriju Muzeja grada Trogira!







        Novi umjetnički ciklus Snježane Mayer rezultat je kako duhovnog doživljaja tako i realnog opažanja potaknutog dubokim promišljanjem sudbine narodne nošnje Dalmatinske zagore.  Ovaj važan segment kulturne baštine bogata je riznica novih otkrića i saznanja, skrivenih vrijednosti i inspiracije. Upravo u tu riznicu poseže umjetnica u stvaranju izložbe znakovitog naslova "Zaboravljena budućnost". Pitajući se na koji način prikazati svu ljubav, strpljenje, znanje, dekorativnost i fascinantne rukotvorske vještine sadržane u narodnoj nošnji – jednom od "najkompleksnijih dometa narodnog stvaralaštva", Snježana Mayer kao odgovor pronalazi kolaž. 




        Baš kao što je Kamila Tončića, osnivača splitskog Etnografskog muzeja i Umjetničke galerije, zanimalo "unaprjeđenje sadašnjosti" pa je intenzivno radio na primjeni narodnih elemanata u suvremenom likovnom oblikovanju te poticao slikarske i kiparske interpretacije narodnih nošnji, tako i Snježana Mayer u svojoj "Zaboravljenoj budućnosti" intenzivno stvara primjenjujući ornamente s narodnih nošnji u svojim kolažima. Izvornost i originalnost tradicijske umjetnosti sadržane u narodnoj nošnji, izvor su njene inspiracije. Koristeći izvorne materijale – vunene i pamučne tkanine, svileni i pamučni konac, vunene niti, metal, zlatne i srebrne niti u kombinaciji s drvom, ali i tehnike vezenja, pletenja i filcanja, autorica na jedan drugačiji, a opet prepoznatljiv način ukazuje na svu ljepotu sadržanu u veličanstvenoj jednostavnosti oblika. Prepoznatljivost i odanost tradiciji očituje se i u korištenju tzv. lokalnog kolorita, kojeg je slikar i povijesničar umjetnosti Ljubo Babić ustanovio u svojoj studiji kolorističkih odnosa u narodnim nošnjama. Baš kako je on i smatrao – da likovni govor kolektiva treba poslužiti u oblikovanju likovnog izraza umjetnika – suprotstavljanjem akromatskih boja kromatskima, posebice bijele i crvene te crne i crvene, u ovoj se izložbi kroz individualno stvaralaštvo evocira likovni govor kolektivnog stvaralaštva kojim pričaju narodne nošnje. 





        Da, narodna nošnja komunicira – njome se šalje poruka promatraču. Poruka u kojoj je sadržana pripadnost određenoj kulturnoj cjelini, poruka o životnoj fazi u kojoj se nalazi ona ili onaj koji je nosi, poruka o razlici između svakodnevice i blagdana, poruka o stvaralačkom umijeću, o klimi, prirodnoj okolini i kulturno-povijesnim utjecajima. Izložba "Zaboravljena budućnost" također komunicira – njome je odaslana poruka promatraču. Poruka kojom se ukazuje na to da je ovaj važan dio kulturnog nasljeđa, uslijed promjena društvenih i gospodarskih prilika koje su dovele do transformacije kulturne slike sela i gradova, nažalost zaboravljen i napušten – očuvan tek zahvaljujući ljubavi i svijesti pojedinaca za potrebom očuvanja plodova muke i znanja utkanih, uvezenih i upletenih u postojanje i trajanje. Snježana Mayer utkala je, uvezla i uplela tu ljubav i svijest u ovih 25 izložaka koji, osim što trgaju od zaborava, odaju počast svim onim predanim tkaljama, veziljama, šveljama, ženama koje su bile tvorci nošnje, a time i nositeljice tradicije. "Zaboravljenom budućnošću" Snježana Mayer zahvaljuje  tim nepravedno zaboravljenim ženama i okreće se budućnosti – u kojoj je skrivena njena nova, neumornom rukom već skicirana i osmišljena tematska izložba – o ženi...
Maja Maljković






„Narodna je nošnja slika vještine, likovnog shvaćanja i dometa naroda koji je i u tom, za život neophodnom rekvizitu, našao medij kroz koji je progovorio iz dubine svoga bića, da bi na taj način i svojim govorom izrazio težnju za ljepotom. Prirodna okolina, kulturno povijesni utjecaji i vlastiti stvaralački poriv naroda prisutni su uvijek u oblikovanju narodnog ruha i zbog toga nošnja predstavlja jedno od najkompleksnijih dometa narodnog stvaralaštva.“
Jelka Radauš-Ribarić



 Program otvaranja obogatit će članovi KUD-a Labišnica.
Izložba će biti otvorena do 12. listopada 2016. godine. Može se razgledati u atriju Muzeja grada Trogira radnim danima 09:00 – 12:00 te 17:00 – 20:00, a subotom 09:00 – 12:00.




Veselimo se vašem dolasku!







Nema komentara:

Objavi komentar