Danas je 500 godina od smrti bana i biskupa Petra Berislavića

Muzej grada Trogira planirao je obilježiti 500. obljetnicu smrti bana i biskupa Petra Berislavića održavanjem okruglog stola u suradnji s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture u Trogiru. No, zbog  COVID-19 pandemije, i ovo je događanje moralo biti odgođeno za neka povoljnija vremena...

Bit će nam izuzetno zadovoljstvo pozvati vas na okrugli stol kada za to dođe vrijeme jer smo sigurni da će vam predavanja na temu arheoloških istraživanja i kuće hrvatskog bana i biskupa  Petra Berislavića - koja su pripremile Lujana Paraman,  kustosica - arheologinja  Muzeja grada Trogira,  dr. sc. Fani Celio Cega, ravnateljica Muzeja grada Trogira i Jasna Popović, pročelnica Konzervatorskog odjela MK u Trogiru - biti izuzetno interesantna.

A kako bismo danas, barem online, obilježili pet stoljeća od smrti bana i biskupa Petra Berislavića dr. sc. Fani Celio Cega pripremila je kraći prilog o njegovom životu:

"Petar Berislavić rodio se 1475. godine, ali se o njegovu životu – osim o junačkim podvizima u borbi protiv Osmanlija - jako malo zna.

Trogir je  u to vrijeme pod venecijanskom upravom (1420. – 1797.) koja je nametala svoj način života i upravljanja ali i ulagala u fortifikacije bojeći se Osmanlija, zajedničkog neprijatelja europskih država,  i njihovih osvajačkih pohoda. Petar nije nikada prihvatio mletačku vlast, zato je između ostalog i otišao, ali kao katoliku i njemu je na prvom mjestu bila borba protiv Turaka.

Neupitno se radi o jakoj ličnosti koja se školovanjem izdigla iz sredine iz koje je potekla, te stekla ugled koji je nadmašio komunalne okvire.   Kako piše Ivan Tomko Mrnavić (Vita Petri Berislavi – Životopis Petra Berislavića, (ed.) Tamara Tvrtković, Hrvatski institut  za povijest – Muzej grada Trogira, Zagreb – Trogir, 2008.) Petrov otac je rano umro, tako da se o njemu brinuo kao njegov skrbnik,  stric Bartolomej, arhiđakon trogirske katedrale. No, i on je rano preminuo pa ga je u strogom kršćanskom duhu odgojila majka. Petar nije dugo prebivao u Trogiru, već odlazi u Ugarsku kamo ga je odveo moćan i bogat rođak Dešev, koji je tamo živio. Prema tradiciji, svoju prvu mladu misu rekao je u crkvi Gospe pokraj mora na Čiovu, vjerojatno 1494. u vremenu kada mu je majka već umrla, a u Trogiru mu je ostala samo sestra.

Svoju karijeru Berislavić gradi u Ugarskoj i Hrvatskoj boreći se protiv Turaka, nezadovoljan Venecijanskom upravom u Trogiru. Između brojnih dužnosti koje je obnašao ističemo njegovo imenovanje vesprimskim biskupom i kraljevim rizničarom te banom Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.  

Grb bana i biskupa Petra Berislavića, odljev, stalni postav Muzeja grada Trogira 

   

Uvidjevši opasnost od Osmanlija, u Berislavićevo su vrijeme brojni hrvatski humanisti, pisci i znanstvenici držali govore, pisali pisma, upozoravajući na veliku pogibelj koja prijeti kršćanskim zemljama, uključujući hrvatske zemlje, tražeći pomoć od svih, boreći se svojim perom protiv moćnog oružja.  Na  tom tragu za  izdvojiti je Trogiranina Frana Andreisa i njegov Govor protiv Turaka, Splićane Tomu Nigera  i Marka Marulića  i njegovo Pismo papi Hadijanu VI. Međutim, njihovi zahtjevi za pomoć imali su vrlo skromnu reakciju europskih zemalja. Usprkos svemu, Petar Berislavić je bio i ostao entuzijast u obrani kršćanstva od muslimanskog osvajačkog pohoda, rasprodao je vlastita imanja te zemlje svojih rođaka i suboraca, kako bi mogao uzdržavati svoju vojsku.  Upravo zahvaljujući obranama niza hrvatskih gradova koje je on predvodio, zaustavljeni su turski prodori u Hrvatsku. Iz toga je razloga pribavio Hrvatskoj naslov Antemurale Christianitatis.

Petar Berislavić  junački je poginuo u borbi protiv Osmanlija 20. svibnja 1520. godine, prije točno 500 godina, a  pokopan je u Mađarskoj, u crkvi sv.  Mihovila u Veszprému."

Grobna ploča u crkvi sv. Mihovila u Veszprému

Hvala što ćete

dijeljenjem ovog sadržaja na društvenim mrežama potaknuti

prijatelje da nauče nešto novo, nešto što možda nisu znali...