ETNO đirada U MALOM | izložba u Muzeju grada Trogira

Kako se strižu ovce, kako se igra terina, a kako pere roba u maštil, što je maškadur, a što krpaš... istražili su, probali ili pak izradili polaznici radionica koje se u okviru redovne djelatnosti odvijaju u Muzeju grada Trogira pod vodstvom muzejske pedagoginje Goranke Tomaš. 

Sve navedeno rezultiralo je mnoštvom materijala koji će biti predstavljen na izložbi ETNO đirada U MALOM koja će se otvoriti u atriju Muzeja grada Trogira u utorak, 29. rujna 2015. u 20:00 sati.

 

 

 

O IZLOŽBI
autorica: Goranka Tomaš

Etnografija je opisni dio etnologije; ona proučava vjerovanja, običaje, tradiciju jednog mjesta, sredine, grada... Odrasli ljudi sjećaju se mnogih stvari iz djetinjstva kada je Trogir živio jednim skroz drugim životom. Danas, mladi naraštaji taj život mogu čuti samo iz priča, stvarno ga ne mogu doživjeti. Ipak, bez obzira na vječnu mijenu, postoje ostatci, uspomene i svjedočanstva koji upućuju na neke tekovine prošlih vremena. Na tom tragu, ideja je bila da se pronađu predmeti, ljudi i pojave koje i danas opstaju bez obzira na neke druge užance. Zajedno s djecom koja su za ovako nešto imala volje, istraživali smo kako se strižu ovce, igrali smo terinu,  prali  robu u maštil, izrađivali mali maškadur... Na terenskim istraživanjima i likovnim radionicama djeca su došla do spoznaja kojih do sada nisu bili svjesni, a koje su itekako bitne jednom biću da vidi „šire i dalje“. Na ovaj način mladi naraštaji počinju razmišljati kako je to bilo nekad, kako se živjelo i što se radilo; postaju svjesniji prošlosti svojih predaka i te sličice iz prošlosti prestaju biti samo mrtva slika na ekranu. Korisnici ovog projekta imali su priliku prati robu kako se je nekada prala, igrali su se krpašem, a saznali su i čemu je služio maškadur...

Ovim sam projektom nastojala djeci približiti etnografiju kroz ono što i danas možemo vidjeti - samo treba gledati i doživljavati sredinu u kojoj živimo.

Jednog vrućeg ljetnog dana Mala Sara je, kad se vratila kući s jutarnje radionice u Muzeju, pitala babu:
Baba, danas smo prali robu na ruke, u maštil, a jesi i ti tako prala robu?

 

 

________________________________

Izložba će biti otvorena do 13. listopada 2015.  

(od ponedjeljka do subote 09:00 - 12:00 te 17:00 - 20:00)

Veselimo se Vašem dolasku!

:)

Moderna arhitektura Trogira | Izložba u Muzeju grada Trogira - Galeriji Cate Dujšin Ribar

Izložba MODERNA ARHITEKTURA TROGIRA otvara se u Muzeju grada Trogira - u Galeriji Cate Dujšin Ribar u ponedjeljak, 21. rujna 2015. u 19:00 sati. 

Izložba će se moći razgledati do 30. rujna 2015.

Kustosica je Lidija Butković Mićin, uz potporu Motel Trogir tima, čije višemjesečno istraživanje predstavlja pionirski pokušaj kontekstualiziranja izgradnje grada Trogira u razdoblju između 1945. i 1990. Kao zasebni segment projekta, 22. rujna 2015. s početkom u 18:30 na glavnom trgu, bit će organizirana fikcionalna, alternativna gradska tura njemačke umjetnice Katharine Zimmerhackl.

Izložba i sva događanja segment su projekta MOTEL TROGIR.

Robna kuća PRIMA, foto: Arhiv Muzeja grada Trogira

O IZLOŽBI

Uvrštavanjem bivšeg motela Sljeme arhitekta Ivana Vitića na popis zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske 2013. godine napravljen je veliki iskorak u društvenoj valorizaciji moderne arhitekture trogirskog područja, ali i osvještavanju potrebe sustavnog istraživanja i očuvanja tog segmenta graditeljske baštine. Ovaj izložbeni projekt motivirala je želja da se započeti javni dijalog o budućnosti Vitićevog ostvarenja potkrijepi sagledavanjem šire situacije, odnosno učini daljnji napor k utvrđivanju koordinata zamašnog urbanog razvoja Trogira nakon Drugog svjetskog rata.
Kako je riječ o uglavnom slabo obrađenom povijesnom sloju grada, istraživanje se fokusiralo na konstataciju činjenica. Dokumentiran je građevinski fond, pretraženi dostupni arhivski izvori i stručna periodika, obavljen niz razgovora, a sve sa ciljem da se dosad anonimnim objektima pridruže imena njihovih projektanata i shvati pozadina pojedinih investicija te na taj način stekne potpunija predodžba o lokalnoj arhitektonskoj produkciji i gradogradnji u tadašnjim političko-ekonomskim prilikama. Dragocjena su bila i zapisana kritička razmišljanja suvremenika o ubrzanoj izgradnji trogirske regije i općenito jadranske obale tijekom ovoga razdoblja, osobito Ive Babića, Željke Čorak, Antoanete Pasinović, Milana Preloga, Grge Gamulina, Tomislava Marasovića i drugih, kao i doprinosi istraživača koji su historizirali pojedine aspekte trogirske povijesti i arhitekture 20. stoljeća, poput Ive Babića, Stanka Piplovića, Dražena Arbutine i Danke Radić. Vesna Perković Jović na temelju svoje doktorske disertacije i kasnijih radova za ovu je izložbu pripremila prezentaciju odabranih vikend-kuća arhitekta Frane Gotovca na Čiovu i u Seget-Vranjici otvorivši važno pitanje kvalitativnog dosega individualne izgradnje.

Trogirski škver, foto: arhiv dr.sc. Danke Radić

Premda se u prvoj polovini 20. stoljeća u užoj okolici Trogira mogu očitati određene protomodernističke tendencije, prvenstveno u utilitarnim projektima industrijskih pogona i socijalnoj stanogradnji, arhitektonski modernizam u punom smislu riječi afirmirao se tek nakon Drugog svjetskog rata nošen valom socijalističke modernizacije. Diljem socijalističke Jugoslavije uspostavljena je društveno financirana mreža javnih ustanova i stanogradnje, a arhitektonski okvir navedenih investicija činile su funkcionalne zgrade modernističkog sloga. Stoga je i naglasak ove izložbe stavljen na društvenu izgradnju koja je bila nositelj gospodarskog napretka grada i životnog standarda građana. Poduzeta ulaganja u socijalističkom sustavu imala su nedvojbeno pozitivne učinke: prijelaz iz poljoprivredne u industrijsko-turističku privredu, bolje obrazovne mogućnosti, zajamčena i lako dostupna zdravstvena zaštita, poboljšanje stambenih uvjeta, razvijeniji kulturni i društveni život općine. No, građevinska ekspanzija koja je pratila sveopći društveni napredak ostavila je ozbiljne prostorne i ekološke posljedice. Trogirsko kopno urbanizira se mehaničkim kolažiranjem javne, komercijalne i stambene izgradnje uz reduciranje poljoprivrednog zemljišta i zelenih površina. Propuštena je prilika za formiranje novog, cjelovitog urbanog sustava, čvrste prostorne matrice nekog mogućeg Trogira II. Istovremeno, građevinski pritisak na neposrednu okolicu povijesne jezgre umanjio je njen otočki karakter. Stoljećima definirana, zatvorena fizionomija grada iz panoramske vizure počinje fuzionirati sa puzajućom izgradnjom kopna. Tek nekoliko desetljeća akceleriranog razvoja odgovorno je za drastične promjene na urbanom i prirodnom krajoliku Trogira i okolice. Izložba progovara i o tom problemu koji je postao samo još akutniji povećanjem prostornog, prometnog, vizualnog i socijalnog kaosa nakon 1990. godine.
Prezentirane arhitektonske realizacije ocrtavaju karakteristične faze poslijeratnog modernizma: od pragmatičnog, shematskog funkcionalizma u poraću, preko varijanti zrelog, internacionalnog modernizma 50-ih i 60-ih godina do okretanja kritičkom regionalizmu i postmodernističkim strujanjima u kasnim 70-im i 80-im godinama. Na trogirskom području svoj su trag ostavili brojni arhitekti, manje ili više poznati protagonisti ondašnje arhitektonske scene, među kojima su, osim spomenutog Vitića, još i Neven Šegvić, Berislav Kalogjera, Mira Poletti, Lovro Perković, Zdravko Bregovac, Ante Svarčić, Antun Šatara i drugi, dok posebno mjesto pripada djelatnicima Projektnog biroa Graditelj iz Zagreba: Zvonku Maliću, Damiru Kvočiću i Nikoli Raku. Ova projektna organizacija, najčešće u sinergiji sa lokalnim građevinskim poduzećem Graditelj, realizirala je niz javnih objekata i stambenih naselja doprinoseći, nehotice, prevladavajućem osjećaju jednoobraznosti trogirske arhitekture 70-ih i 80-ih godina. Vitićev motel ostaje, svakako, najvrjedniji arhitektonski artefakt svoje epohe, no uvidom u izvorne projekte i arhivske fotografije drugih gradnji, prepoznaje se još kvalitetnih ostvarenja koja danas, kao i Vitićevo djelo, ne možemo u potpunosti cijeniti zbog neadekvatnog održavanja. Nadamo se kako će daljnja istraživanje i popularizacija moderne arhitekture Trogira podignuti svijest njihovih vlasnika i korisnika te potaknuti skrb za ovo, još uvijek uglavnom neprepoznato graditeljsko nasljeđe.

Panorama Trogira 1966., Foto: Hrvatski državni arhiv

Pored provedenog istraživanja trogirske arhitekture od 1945. do 1990. godine, izložba će predstaviti i neke od umjetničkih radova koji su producirani u sklopu projekta Motel Trogir. Riječ je o fotografijama suvremenog stanja trogirskog motela autorice Duške Boban i video zapis svjetlosne intervencije umjetnice Neli Ružić naziva Stolen Future izvedene na istom objektu u prosincu 2014. godine.

________________________________________________

Alternativna tura | Katharina Zimmerhackl

Kao ekstenzija i zasebni segment projekta, 22. rujna 2015. s početkom u 18 30 sati na glavnom gradskom trgu bit će organizirana fikcionalna, alternativna gradska tura, otvorena i besplatna za građanstvo, prema koncepciji njemačke umjetnice Katharine Zimmerhackl. Radi se o spajanju dvaju narativa, dokumentarnog – temeljenog na istraživanju moderne arhitekture Motel Trogir tima te filmskog, prema motivima američkog igranog filma Winnetou (1962.-1968.) snimanog i na trogirskim gradskim lokacijama. Ovaj dio projekta podupire Goethe Institut Hrvatska.

________________________________________________

MOTEL TROGIR: TKO, ŠTO I ZAŠTO?

Projekt Motel Trogir pokrenut je 2013. godine kao građanska kampanja s fokusom na trogirski motel izgrađen 1965. godine po projektu Ivana Vitića, jednog od najistaknutijih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća. Vitićev motel jedan je od rijetkih primjera vrhunske moderne arhitekture u Trogiru.
Projekt ima tri temeljne aktivnosti: afirmacija i zaštita kulturne baštine, proizvodnja javnosti i borba za javni interes.
Kroz dosadašnji rad projekta trogirski motel stekao je status trajno zaštićenog kulturnog dobra RH, a isti status osiguran je i za Vitićev motel u Rijeci koji je postao i prvi ikad arhitektonski spomenik s formalnom trajnom zaštitom izgrađen nakon Drugog svjetskog rata u Rijeci i okolici.
Rad na projektu Motel Trogir uključuje i šire područje zaštite naslijeđa socijalističkog modernizma, pa utoliko problematizacija Vitićevih motela i drugih modernističkih zdanja nije samo njihova estetska kanonizacija, već i društvena afirmacija moderne i njenih dosega, odnosno njenog značenja danas.
Uz istraživački rad, izložbenu djelatnost i aktivizam, rad na projektu uključuje i međunarodnu suradnju kroz povezivanje sa sličnim inicijativama u Europi, posebno postsocijalističkim zemljama, uključujući bivše sovjetske republike i zemlje sjeverne Afrike. Projekt paralelno razvija i mediteransku mrežu za suradnju na projektima koji problematiziraju modernističku baštinu.
Godišnja umjetnička manifestacija organizira se u okviru projekta od 2014. godine, a kroz produkciju angažiranih radova domaćih i stranih umjetnika nastoje se problematizirati pitanja javnog prostora grada.
Projekt uopće stremi širem kulturnom angažmanu i izgradnji kritičnosti društvenih procesa i alternativa postojećem stanju. Utoliko pitanje nije samo što motel (trogirski, riječki ili bilo koje drugo slično vrijedno zdanje) znači sam po sebi, već što on znači i može biti za društvo, ljude i grad u kojem se nalazi.
U sklopu projekta 2015. godine bit će objavljena i prva u seriji knjiga, posvećena Vitićevim jadranskim motelima.

Motel Sljeme, foto: Arhiv Muzeja grada Trogira

IMPRESSUM:

Produkcija i organizacija izložbe: Slobodne veze, udruga za suvremene umjetničke prakse/projekt MOTEL TROGIR
Partneri izložbe: Muzej grada Trogira, Radovan- Društvo za zaštitu kulturnih dobara Trogira
Autorica izložbe: Lidija Butković Mićin
Suradnica u istraživanju: Diana Magdić
Koordinacija: Nataša Bodrožić, Saša Šimpraga
Dizajn: Nikola Križanac

Zahvale: dr.sc. Danka Radić, dr.sc. Fani Celio-Cega, dr.sc. Vesna Perković Jović, dr.sc. Ivo Babić,Aleksandra Bilić Petričević, Dolores Špika, Ante Delalle, Nives Madirazza-Delalle, Zvonko Malić, Ivana Mitar, Zvonko Malić, Morana Ostojić, Sanja Horvatinčić, Ivica Jakus, Igor Matijaš, Danijela Vuković

Projekt Katharine Zimmerhackl podržava Goethe Institut Hrvatska

Projekt Motel Trogir 2015. podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Zaklada Kultura nova

Tekst preuzet i objavljen uz dopuštenje: http://moteltrogir.tumblr.com/

"Evo kamena, milosti mora i neba domaćih zvona" - izložba Lili Gluić u Muzeju grada Trogira

Izložba Lili Gluić „Evo kamena, milosti mora i neba domaćih zvona“ otvorit će se u atriju Muzeja grada Trogira u srijedu 16. rujna 2015. u 20:00 sati.

O izložbi "Evo kamena, milosti mora i neba domaćih zvona"
autor: Tonći Šitin

Prošlo je već šesnaest godina od prve samostalne izložbe Lili Gluić i to upravo u Muzeju grada Trogira (1999.), da bi u kratkom razdoblju ona nanizala čak 56 izložbi fascinirajući nas bujnošću materije i snagom skrivene energije, nekim unutrašnjim bljeskom koji je davao smisao njezinim traganjima i zanosima. U vrijeme zaglušujućih zvona privrženika stalno nove umjetničke prakse, Lili je slijedila svoj unutrašnji put ne nasjedajući vjeri u radikalnu izmjenu svijeta, već je nastojala sačuvati prve impulse, svoj integritet, ne gubeći čvrsto tlo pod nogama, birajući narativ koji svjedoči iz sebe sama, prepričava i upozorava. Na izvorima intimističkih tema i motiva gradio se svijet diskretan, pun toplih prizvuka, nježne fluidnosti i iskrene elegantne igre na tragu stare monfrine. Lili je brzo shvatila da za nju umjetnost nije tek estetska kategorija, već je odnos prema stvarnosti koji se pokazuje kao sentimentalna uspomena na život, ljude, gradove i „malena mjesta srca moga“ koji kopne i nestaju. To je nesvakidašnji vremeplov kroz duhovne pejzaže slikarice koja u nijemoj tišini stražari i bespomoćno bilježi pomake… naniže! Ona bi mogla, poput velikog pjesnika asocijativnih impresija Georga Trakla, svjedočiti o neprestanom vraćanju melankolije usamljeničkih duša.

U provjeri svojih mogućnosti Lili Gluić okreće se svijetu koji je okružuje, gotovo ispovjedno bilježi svoje doživljaje i traži bez prestanka rješenja koja se njoj čine bliska, ponekad svijetla i ditirampski raspjevana a ponekad utonula u sjetnu melankoliju „u dimu bola u maglama“. Ne slučajno Gluićeva se poslije akvarela, s prizorima iz svakodnevnog života dalmatinskih mjesta s domaćim životinjama, uskim kamenim kaletama, fascinantnim starim ženama, lukama i krajobrazima kroz različita godišnja doba, okrenula gradskim vedutama ponajprije Splita i Trogira ali ne da bi ih motrila kao urbane toponime već da bi dodirnula prizore njihove uljuđenosti, doživljajne epizode, unutrašnji ritam života. Usporedo s tim tekao je proces metjerskog usavršavanja pa je likovna deskripcija veduta Splita s vremenom donesena s više igre svijetla i kolorističkim varijacijama akrila koje se oslobađaju okova realizma i novom gestom prelaze granice figurativnog. Recentni radovi odlikuju se tako višim stupnjem stilske pročišćenosti, potez slikarskom špatulom je oslobođen i stilski izraz je sigurniji, štoviše javlja se kao unutrašnja nužnost ne skrivajući intimistička usmjerenja. Kako Lili ne kopira prirodu, ona je osjeća svim svojim čulima i u svaku sliku s ekspresivnim nanosima boje dodiruje nas i topla mediteranska klima, neko crveno ili žuto nebo, stakleno zrcalo mora koje pronosi sjene kuća koje kao da iz njega izranjaju (Crveni i Žuti Split, strme litice sivih stijena koje se ogledaju u tirkiznom staklu mora i dr.). Na opažajnom planu materijalno i fluidno gube transparentnu razliku, iznad uređenog grada u tami uznemirujućeg neba kao da viri nama nepoznata mutna svijetlost koja svemu daruje tišinu i tajanstveni zvon (Stradun ili Veduta Splita s mora). Upravo na tim linijama horizontale i vertikale, na sudaru zbilje i prozračne imaginacije provjerava se naš identitet, zemaljski zavičaj i baštinjeni gradovi te zvjezdani univerzum kao nesputani put k istini i slobodi. To je taj krajolik ili veduta između osjećajnosti i sudbine, treptaja trenutka i čudima svijetla nad nama.

Konačno, Lili već duže vrijeme slika predano i s velikim razumijevanjem odabranih krajolika, tu nema radikalnih obrata već sabiranja i produbljenih zapažanja, akcent je na mašti, toplini, dominaciji trenutka, stalnim izmjenama svjetlosnog i pikturalnog ugođaja, mimezisu koji u slikarskoj uznemirenosti tako lako doživljava razne metamorfoze. Vraćajući se u Trogir Lili Gluić zna da je to ujedno mjesto čežnje, nostalgije i rascvale krošnje sjećanja s naglašenom intimističkom notom.

Izložba će biti otvorena do 26. rujna 2015. Radno vrijeme Muzeja grada Trogira je od ponedjeljka do subote od 9:00 do 12:00 te 17:00 do 20:00 sati.

O autorici izložbe

Slikarica Lili Gluić rođena je u Splitu 6.1.1956. godine. Osnovnu i srednju školu završila je u Splitu. Tijekom školovanja život je odnosi na neko vrijeme u Švicarsku, Italiju, Nizozemsku te Kanadu...Čim joj obiteljske obveze to dopuste, njen likovni talent nalazi put koji je nemoguće zaustaviti. Lili uvijek ističe da su prvo i najvažnije umjetničko djelo njenih petero djece na čijem se rađanju i odrastanju mogla učiti da ljudski napori surađujući s Božjim nadahnućem rađaju neizbrisivim impresijama.
Intenzivira svoj rad i uz pomoć i sugestije dr. sc.  Fani Celio Cega (ravnateljice Muzeja grada Trogira), Ivane Prijatelj-Pavičić, Srđane Šenauer, fra Branka Periše te pok. dr. Anatolija Kudrjavceva, koji prepoznaju njenu izvornu darovitost, počinje izlagati.
Prvu izložbu priređuje u Muzeju grada Trogira, a likovna joj kritika omogućuje nastavak izlaganja u domovini i inozemstvu: na poziv milanskog galerista izlaže u Ars-Italica u Milanu, sa svojim radovima gostuje u Galeriji El hogar-Lugones u Buenos Airesu, ...
Njeni pejzaži, vedute, genre i mrtve prirode u tehnici ulja, akrilika i akvarela nalaze se u kulturnim ustanovama, državnim institucijama, sakralnim objektima te privatnim zbirkama u zemlji i svijetu.
Član je udruga "Likos" i "Salona art" te sudjeluje na 5. hrvatskom trienalu akvarela s tri rada.

Veselimo se vašem dolasku!

:) 

Rujan u Muzeju grada Trogira

Red arheologije, red umjetnosti, red arhitekture i red etnografije... pa nekoliko redaka o putovanju kroz vrijeme i pokoji o vremenu školskih i domaćih redova, pardon - radova nekad... 

Dobrodošli u rujan u Muzeju grada Trogira!

:)

 ________________________________________________________________________

• RED ARHEOLOGIJE •


Sigurno vam je poznata Mujina pećina koja čuva najstarije tragove prisutnosti čovjeka i njegove aktivnosti u Dalmaciji, no jeste li znali da je u vrijeme njenog korištenja klima bila znatno hladnija od današnje, a razina mora niža tako da se kopno protezalo sve do otoka Visa?! A zvuči li vam poznato srednjovjekovno selo Baba?! Jeste li imali priliku vidjeti zračne snimke primjerice Baradića?
 

Do sada poznato ili nepoznato, viđeno ili neviđeno - postat će viđeno i poznatije dolaskom u atrij Muzeja grada Trogira na izložbu Zašto se baš ti trebaš brinuti o baštini?

  

Rubni dijelovi trogirskog Malog polja zajedno s brdima koja ih okružuju jednako kao i sami grad Trogir baštinici su dugogodišnje povijesti ovog prostora. Povijest je to koja je zapisana u ostatcima brojnih crkvica, gomila i suhozida, podzida i terasa, ograda i gajeva, starih puteva, bunara i lokvi te napuštenih zaseoka i pastirskih stanova, koji svjedoče o intenzivnom višetisućljetnom životu na ovom prostoru. Za područje današnjeg Segeta Gornjeg i Planog vezani su i početci urbanog razvoja grada Trogira, a upravo se na brdu Sv. Ilija u predantičko doba nalazilo veliko protourbano naselje najstarijih Trogirana, koje je bilo jedno od administrativnih centara plemenske zajednice koja je u predrimsko doba živjela na trogirskom području.
Prepušten zaboravu, taj je prostor danas ugrožen sve većom devastacijom u obliku suvremenih kamenoloma, divljih odlagališta građevinskog materijala i gradskog deponija koji nepovratno uništavaju prirodni i kulturni krajolik. Da bi se povijest ovog prostora koliko-toliko sačuvala od daljnjeg uništavanja potrebno je promjeniti perspektivu njegovog vrednovanja kroz održivi razvoj ostvaren ispravnom povijesnom i kulturnom interpretacijom praćenom turističkom valorizacijom.

Izložba će biti otvorena do 14. rujna 2015.
Radno vrijeme Muzeja grada Trogira za posjetitelje - od ponedjeljka do subote od 09:00 do 12:00 te od 17:00 do 20:00.

 ________________________________________________________________________

• RED UMJETNOSTI •

Lili Gluić u atriju Muzeja grada Trogira

Slikarica koja je svoju prvu izložbu imala upravo u Muzeju grada Trogira, u rujnu će svoja nova djela predstaviti trogirskoj publici. Izložba Lili Gluić bit će otvorena u atriju Muzeja grada Trogira od 16. do 26. rujna 2015.

Kolaž ulomaka radova Lili Gluić

Svojim likovnim radovima Lili Gluić bilježi ono što naš mediteranski, dalmatinski i otočki identitet čini specifičnim, lijepim i prepoznatljivim. U tome ustraje već duži niz godina.
R. Dragojević Ćosović

Lili je do sada priredila preko 60 samostalnih izložbi i mogao bi neko primijetiti da je riječ o procesu brzog nastanka slika što moguće otežava dublje promišljanje raznih elemenata slikarstva, ostavlja dojam nedovršenosti. Međutim, pred nama je umjetnica bez hinjene strasti za radom, slikarica oka i srca, iskrena putnica koja bez predaha istražuje i promatra svijet dnevnički bilježeći svoja zapažanja, a sve se doima kao osobna interpretacija Liline intimne, žudene Itake. Od impresionizma do intime, od traganja do čistih oblikovnih struktura izbalansirana kolora,  danas već do ruba apstrakcije. Umjetnost Lili Gluić mjesto je čežnje, nostalgije, radosti i bogate krošnje sjećanja.
T. Šitin

Više o trogirskoj izložbu uskoro na muzejgradatrogira.blogspot.com

 ________________________________________________________________________

• RED ARHITEKTURE •




Prije nekoliko mjeseci izišao je Poziv građanima Trogira za prikupljanje povijesnih fotografija (iz osobnih arhiva i albuma) arhitekture i grada u razdoblju 1945. – 1990. godine. 

Stambene zgrade na Balancanama, u Naselju..., brodogradilište, zračna luka, PRIMA, autobusni kolodvor, hotel Medena, Jadran... - što se sve tijekom proteklih nekoliko mjeseci uspjelo prikupiti s ciljem ostvarenja izložbe „Moderna arhitektura Trogira“ dođite provjeriti u Galeriju Cate Dujšin Ribar od 21. do 30. rujna 2015.

 

Iz hemeroteke Muzeja grada Trogira

 Više detalja uskoro na muzejgradatrogira.blogspot.com i moteltrogir.tumblr.com 

 ________________________________________________________________________

 • RED ETNOGRAFIJE •

Što je dokumentirala i koje je sve podatke i predmete Goranka Tomaš prikupila na terenskim istraživanjima po Gradu, Zagori i na škojima moći ćete provjeriti na izložbi „GRAD, ZAGORA I ŠKOJI – etnografija u malom“ koja će se održavati od 29. rujna do 13. listopada u atriju Muzeja grada Trogira.

Uskoro više na dobro poznatoj adresi: muzejgradatrogira.blogspot.com

 ________________________________________________________________________

• NEKOLIKO REDAKA O #TrogirTimeTravel-u •

„Tko pita po Trogiru skita“, Vidi ovo!, Novosti iz prošlosti, Ca? i Nepoznato o poznatom (Jeste li znali?) - pregršt novih tema tijekom rujna čekat će vas od ponedjeljka do petka  na blogu http://trogirtimetravel.blogspot.com  i na facebook stranici Trogir Time Travel https://www.facebook.com/trogirtimetravel. 

Uključiti se može svatko, OVDJE piše kako

 ________________________________________________________________________

• ŠKOLSKI REDOVI... pardon - RADOVI  :) •


Svim dragim školarcima i njihovim učiteljima, nastavnicima i profesorima želimo uspješan početak nove školske godine! Veselimo se vašim posjetima i novim zajedničkim projektima!

A u povodu početka nove školske godine, podsjetite se kako je to bilo ići u školu nekad - u našem besplatnom elektroničkom izdanju s temom škole i školstva u Trogiru: http://issuu.com/muzejgradatrogira/docs/jesenskiskafetinimgt

Vidimo se online i offline!

Još jednom - dobro nam došli!

:)