četvrtak, 31. srpnja 2014.

Matko Antolčić: Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu | izložba u Muzeju grada Trogira


„Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ naslov je izložbe Matka Antolčića koja će se otvoriti u atriju Muzeju grada Trogira 3. kolovoza 2014. u 20:00 sati.





Ova je izložba osmišljena kao dio programa 6. Dana hrvatskih svetaca i blaženika  u Križevcima. Otvaranje izložbe u Muzeju grada Trogira održat će se u okviru proslave blagdana prvog hrvatskog blaženika Augustina Kažotića. U programu će uz autora sudjelovati trogirski gradonačelnik Ante Stipčić, ravnateljica trogirskog muzeja Fani Celio Cega, vlasnica galerije Laudato Corde Ksenija Abramović, likovni kritičar Stanko Špoljarić, a izložbu će otvoriti dominikanski provincijal dr. Ante Gavrić. U glazbenom dijelu otvorenja nastupit će trogirska ženska klapa „Stivanja“, a kroz program će voditi predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ Tanja Baran.



"Matko Antolčić na uspješan je način, u slikarskom opredmećenju hrvatskih svetaca i blaženika, donio svježinu pristupa senzibilnim izbjegavanjem bilo kakve sheme u ponavljanju. Formule ga ne zanimaju, već susret s tim velikim ljudima. Stvorio je manje, likovno i sadržajno, logične cjeline pokazujući i izuzetnu klasičnu vještinu oblikovanja i umjetničku inventivnost. Ne libi se Antolčić opisnosti, no nadilazi krutost činjeničnog. Konačno i ne znamo kako su neki sveci fizički izgledali pa su „rekonstrukcije“ tek slike mogućeg. A i znana portretnost podložna je mjeri likovne preobrazbe. Antolčić je najbliži realističnoj preciznosti u prikazu sv. Nikole Tavilića, bl. Gracija iz Mula, bl. Augustina Kažotića, bl. Ozane Kotorske od čijeg nas zemaljskog hoda dijele stoljeća. Povezao ih je istom rukopisnošću baziranom s tehničke strane zanimljivom kom- binacijom akrila, ugljena i olovke. Na izduženim platnima velikih formata Antolčić je preko čitavih figura, bilo u njihovom stojećem ili sjedećem stavu,  u profilnosti  izgleda  oblikovao  čitke  volumene  skulpturalne čvrstoće. Dominantne draperije u jasnoći odnosa crno (smećkasto) - bijelih partija čistoćom odnjegovanih tonskih nijansi sukladne su sabra- nosti lica plemenite jednostavnosti.  Na likovnoj razini Antolčić  reduciranom  formom  i profinjenošću površine (tamnim i svijetlim plohama sugerira segment interijera) potencira   unutrašnji mir osoba bliskih s Bogom. Na slikama poput reprezentativnog oltarnog poliptiha Antolčić je sačuvao potrebiti intimitet, prisnost u dostojanstvenosti.

Određena poliptihalnost  postignuta je u umnoženosti polja s likovima, nadamo se budućeg sveca, bl. Alojzija Stepinca i nedavno proglašenog blaženika Miroslava Bulešića. Antolčić njihovim identičnim portretima (na potki fotografije) u ritmički pravilnoj izmjeni stvara bogati sadržajni sloj, i njihovog prisustva u narodu, i  njihovog dijaloga u zajedništvu patnje. Složena likovna rečenica primijenjena je na pet grafičkih listova (suha igla) s portretima bl. Ivana Merza kod kojih Antolčić pomiče stupanj opisnosti. U smrt su braneći svoja uvjerenja u ljubavi za Krista pošle bl. Drinske mučenice, pet redovnica Družbe Kćeri Božje ljubavi. Razumljivo, ponovno Antolčić pribjegava formi poliptiha, slikajući uljem na staklu u prozorskom okviru, prikazujući mučenice u punini crnila redovničke odjeće, s tek pokojim akcentom bijelog. Antolčić nekom krokijevskom direktnošću oblikuje figure  kontrastirajući  bljesak stakla s teškim masama muklog tona. Tako jednostavno, a u dojmu tako potresno.

U svom htijenju i potrebi dodirivanja velikih stilova i suvremenih likovnih strujanja Antolčić se kreće od koncepta, uvjetno rečeno, renesansne portretnosti do asocijacija na Warholove portrete. Tako je sv. Marka Križevčanina i bl. Katarinu Kosača Kotromanić prikazao u pozi davnašnjih velmoža, razrađujući dakako površinu teksturom svog karakterističnog  treptaja poteza, a lik Marije Propetog Isusa Petković ostvario je kroz koloristički sraz istih, hiperrealistički (ishodište u fotografiji) izvedenih portreta. Velikog ispovjednika sv. Leopolda Bogdana Mandića interpretirao je instalacijom, realistični portret postavljen je iza rešetke, one ispovjedničke. A ispred slike klecalo. Tako simbolično i lijepo. Razgovor sa svecima može se nastaviti. I kroz Antolčićeva djela umjetničke uvjerljivosti, potaknuta duhovnošću svetih osoba."
Iz predgovora autora Stanka Špoljarića 



Katalog izložbe pogledajte OVDJE.

Izložba će biti otvorena do 17. kolovoza 2014. godine svaki dan od 9:00 do 12:00 te od 18:00 do 21:00.






Nema komentara:

Objavi komentar