Zavirite u najnovije izdanje Muzeja grada Trogira! | Online Festival povijesti - Kliofest 2020.

Upravo je ovaj tjedan, u okviru Festivala povijesti - Kliofesta  u kojemu godinama sudjeluje i Muzej grada Trogira, trebalo biti predstavljeno najnovije muzejsko izdanje - zbornik radova "Vinko Lozovina - život i djelo". Iako smo zbog trenutne situacije predstavljanje primorani odgoditi za neko povoljnije vrijeme, to nas ne spječava da ga, barem ukratko, predstavimo online! 

Mali izbor fotografija objavljenih u Zborniku

Naime, Muzej grada Trogira je u okviru Kliofesta 2018. organizirao okrugli stol o životu i djelu hrvatskog književnika, povjesničara i talijanista Vinka Lozovine. Na okruglom stolu su sudjelovali  akademik Tonko Maroević, prof. emerita dr. sc. Ljerka Šimunković, prof. dr. sc. Ivan Bošković, dr. sc. Fani Celio Cega i Ivanka Mijić, inicijatorica okruglog stola.

Dvije godine kasnije, svjetlo dana ugledao je dugoočekivani zbornik radova s ovog okruglog stola u kojemu Ivanka Mijić piše životopis Vinka Lozovine; Fani Celio Cega, urednica zbornika, piše o svakodnevici vremena Vinka Lozovine; Tonko Maroević o Vinku Lozovini - talijanistu i prevoditelju; Ljerka Šimunković o Lozovini kao autoru priručnika za talijanski jezik, a Ivan Bošković daje osvrt na Lozovninin pregled književnosti u Dalmaciji. 

Poglavlja Zbornika

Veselimo se predstavljanju Zbornika u Muzeju grada Trogira
o čemu ćemo vas s radošću obavijestiti!

Okrugli stol o Vinku Lozovini u Muzeju grada Trogira | Dan povijesti 2018.

Dan povijesti, koji se obilježava u okviru Kliofesta - festivala povijesti, ove je godine u Muzeju grada Trogira posvećen životu i djelu Vinka Lozovine. O ovom povjesničaru književnosti i talijanistu, u petak, 11. svibnja 2018.  na okruglom stolu koji će se održati u Galeriji Cate Dujšin Ribar s početkom u 18:30, govorit će akademik Tonko Maroević, prof. emerita dr. sc. Ljerka Šimunković, prof. dr. sc. Ivan Bošković, dr. sc. Fani Celio Cega i Ivanka Mijić.

Marija i Nikola Lozovina imali su jednu kćer i pet sinova, jedan od njih bio je Vinko Lozovina, rođen 3. studenog 1874. godine. Vinko je osnovnu školu pohađao u Trogiru. Veliku gimnaziju u Splitu, Filozofski fakultet u Beču, a potom u Grazu gdje je diplomirao 1900. godine. U svjedodžbi osposobljavanja za nastavničku struku navedeno je da talijanski jezik poučava kao glavni, a klasičnu filologiju i srpsko-hrvatski jezik kao sporedne struke. Doktorirao je iz područja filozofije 1903. godine.

Već kao mladi profesor, s obzirom na stručni i publicistički rad, imenovan je školskim savjetnikom, a od 1903. do 1918. godine bio je predsjednik Profesorskog društva za Dalmaciju. Postavljen je za direktora Velike realke u Splitu 1918. godine, ali je na svoj zahtjev ponovo vraćen u Klasičnu gimnaziju. Na prijedlog ministra prosvjete, kraljevim ukazom 1920. godine postavljen je za povjerenika za prosvjetu pri Vladi narodnog vijeća za Dalmaciju. Godine 1925. postavljen je za prosvjetnog inspektora splitske oblasti, a 1926. imenovan je direktorom Državne realke u Splitu. Prof. Lozovina jedan je od osnivača Pučkog sveučilišta u Splitu 1925. godine. Poslije smrti don Frane Bulića postaje predsjednik Povijesnog društva Bihać..., navodi Ivanka Mijić koja će na okruglom stolu u Galeriji Cate Dujšin Ribar predstaviti bogati životopis intelektualca, eurdita, romanista, pisca, prevoditelja i vrsnog polemičara prof. dr. Vinka Lozovine.

Temom VINKO LOZOVINA - TALIJANIST I PREVODITELJ, okruglom stolu će pridonijeti akademik Tonko Maroević: Odmjeravajući se u pjesništvu, putopisu, kroatistici, kulturnoj povijesti, splitski gimnazijski profesor Vinko Lozovina posebno ozbiljan trag ostavio je u talijanistici. Za njegovu Povijest talijanske književnosti (1909.) možemo kazati kako je  pozitivistički utemeljena, ali s dobrim poznavanjem stanja književne povijesti i kritike u susjednoj zemlji. Brojnim studijama i prikazima upoznao je našu publiku s protagonistima apeninskih Muza, a uz vlastite zanimljive prijevode i prepjeve i teorijski se nastojao baviti traduktologijom. Izvan sveučilišnog konteksta jamačno je Lozovina jedan od protagonista hrvatske talijanistike...

Prof. emerita dr. sc. Ljerka Šimunković doprinijet će okruglom stolu temom VINKO LOZOVINA - AUTOR PRIRUČNIKA ZA TALIJANSKI JEZIK: Talijanist Vinko Lozovina ostavio je neizbrisiv trag na generacije učenika i studenata talijanskoga jezika. U prvoj polovici 20. stoljeća njegove su talijanske vježbenice, čitanke i gramatike bile obavezna literatura za učenje talijanskoga jezika u srednjim i višim školama, a ujedno su bile korisno štivo za sve one koji su htjeli naučiti talijanski jezik. O uspjehu ovih vježbenica svjedoče mnoga izdanja od 1920. pa sve do 1942. godine. Njegov pristup učenju talijanskoga jezika bio je za ono vrijeme napredan i temeljen na onodobnim zahtjevima suvremene znanosti i didaktike... 

Prof. dr. sc. Ivan Bošković dat će OSVRT NA LOZOVININ PREGLED KNJIŽEVNOSTI U DALMACIJI: Povijesni pregled regionalne književnosti u Dalmaciji, Hrvatskom primorju i Istri (800 - 1890) tek je književno-povijesna fusnota na koju se rijetko referira. Objavljena 1936., kada i Marakovićeva Hrvatska književnost 1860.-1935., skoro 300 stranica opsežan pregled književnih i kulturnih zbivanja u Dalmaciji, Hrvatskom primorju i Istri nije pobudio veći interes književne znanosti premda nadrasta "kompilacijske ambicije"..., dok će dr. sc. Fani Celio Cega govoriti o zanimljivoj SVAKODNEVICI VREMENA VINKA LOZOVINE, koji je živio u burnim vremenima prve polovine 20. stoljeća: Vinko Lozovina, primjer je mladog, talentiranog mladića koji je potekao iz seoske sredine, a imao sreću da su ga roditelji poslali dalje na školovanje. Obrazovanje na vrhunskim sveučilištima u Beču, Grazu i Firenci, proširili su mu vidike i stvorili od njega intelektualca pred kojime je bila obećavajuća karijera. Živio je u burnim vremenima prve polovine 20. stoljeća, okarakteriziranim austrijskom vlasti i potom vremena Kraljevine SHS, a školovanje na europskim sveučilištima zasigurno je od njega oblikovalo čovjeka široke kulture i pogleda na svijet.  Split je u njegovo vrijeme predstavljao grad u usponu, grad u kojemu su izlazile brojne novine, jer je svaka stranka imala svoje glasilo te je bilo vrlo burno u polemikama u kojima je sudjelovao i Lozovina. Svojim  javnim radom Lozovina je ostavio traga u splitskoj povijesti i kao takav sigurno zaslužuje dublju valorizaciju svojega djela...

Festival povijesti - Kliofest, nazvan prema muzi Klio, boginji zaštitnici povijesti, manifestacija je povjesničara, njihovih istraživanja i knjiga koja se petu godinu za redom odvija u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ove godine pod krilaticom "Čitajte povijest!". U okviru Kliofesta obilježava se Dan povijesti koji će se ove godine, 11. svibnja, održati u 22 grada u Hrvatskoj, među kojima je, četvrtu godinu za redom, i Trogir.

Detaljan program Dana povijesti potražite na poveznici http://www.kliofest.org/2018/04/26/kliofest-2018-program/ i svakako nam se pridružite u Muzeju grada Trogira - Galeriji Cate Dujšin Ribar u petak, 11. svibnja u 18:30.

Dobro nam došli!

Pozovite prijatelje dijeljenjem ovog

članka na društvenim mrežama:

Kliofest 2017.: Dan povijesti u Muzeju grada Trogira

Festival povijesti - Kliofest, u okviru kojeg se obilježava Dan povijesti, ove je godine u Muzeju grada Trogira posvećen 130-oj obljetnici pobjede narodne stranke na općinskim izborima u Trogiru i ustoličenja prvog narodnjačkog gradonačelnika. Tim povodom, u petak 12. svibnja 2017. u 19:30, u Galeriji Cate Dujšin Ribar prigodna predavanja održat će dr. sc. Fani Celio Cega i Radovan Slade - Šilović, a u glazbenom programu sudjelovat će Dječji zbor Župe sv. Jakova pod vodstvom Ivane Milin Pućo.

Dr. sc. Fani Celio Cega održat će predavanje Pobjeda narodnjaka u Trogiru prije 130 godina, a Radovan Slade - Šilović pod naslovom Izborna kampanja - što se promijenilo 130 godina poslije.

Predavači su nam dostavili sažetke svojih predavanja koje donosimo u nastavku:

 Pobjeda narodnjaka u Trogiru prije 130 godina

 dr. sc. Fani Celio Cega

Dugo je trajala tijekom 19. stoljeća borba autonomaša  koji su se borili za autonomiju Dalmacije, a koji su se pretvorili postupno u talijanaše  i narodnjaka koji su se borili za hrvatsku nacionalnu integraciju, sjedinjenje svih hrvatskih zemalja. U tim vremenima načelnikom grada bio je Antonio Fanfogna (Garagnin – Fanfogna), političko opredijeljen autonomaš, bogat i moćan koji je s nekolicinom svojih  istomišljenika, držao u ovisnosti dobar dio trogirskih težaka. Biti narodnjak, biti Hrvat bila je hrabrost jer su ih autonomaši svim silama nastojali učiniti omraženim. Postupno, zaslugom mladih školovanih Trogirana, zaslugom nižeg svećenstva,  narodnjaci imaju sve više pristaša. Veliku ulogu je pri tome odigrala Narodna štionica, Pučka banka koja je pomagala obrtnike i težake  pa i Narodna glazba. Konačno 30. prosinca 1886. konstituirano je prvo narodnjačko Općinsko vijeće koje je brojilo 33 člana, 29 narodnjaka (4 iz Zagore) i 4 talijanaša a u gradu je zavladala euforija. Narodna  glazba je svirala a brzojavne čestitke su stizale odasvud, jer je Trogir bio jedna od posljednjih autonomaških utvrda. Prvi narodnjački načelnik Špiro Puović ustoličen je 25. siječnja 1887.  te je  započeo mukotrpni proces obnove grada i nacionalno osvješćivanje dijela stanovništva grada.

*** 

Izborna kampanja - što se promijenilo 130 godina poslije

Radovan Slade - Šilović

 Stoljeće nakon pobjede narodnjaka, slobodna Hrvatska, neovisna, nosi teret izgradnje ali uskoro i puna duhovne dekadence koju možemo definirati i kao nasljedstvo ideologiziranog komunističkog nasljeđa, ali i kao originalni proizvod hrvatskog društva. Slijedi pitanje – kako se to može dogoditi u zemlji s deklariranom i dičnom katoličkom vjerom. Da li je to kombinacija kripto katolicizma i ponovni izlaz na svjetlo tek zatajene ali dugo godina ponovno ustoličene političke kaste, nositelja jednoumlja koji su u ranjivoj i mladoj hrvatskoj demokraciji pronašli svoje niše za ostvarivanje svojih privatnih interesa i rastakanja vrijednosti uz pokušaje degradacije branitelja kao nositelja hrvatske slobode. Izgleda da se mnogima Hrvatska dogodila a njihove kombinacije komunističke ideologije i jugoslavenstva i prema potrebi naučenog hrvatstva, naišle su na teren za manipulaciju, uz ohrabrenje u neprovođenju lustracije a tako i obustave protoka zdravih državotvornih mladih političkih elita.

Više o četvrtom Kliofestu, koji će se odvijati pod geslom Posjetite povijest! možete saznati na internetskoj stranici kliofest.org, a koji su sve programi predviđeni tijekom ovogodišnjeg Festivala povijesti provjerite u programskoj knjižici:  http://www.kliofest.org/wp-content/uploads/2017/05/Kliofest_2017_Programska3.pdf

 

6 svibanjskih događanja koja ne biste smjeli propustiti!

Na samom početku svibnja donosimo vam šest svibanjskih događanja u Muzeju grada Trogira koja nikako ne biste smjeli propustiti! Pa krenimo redom:

1|6

srijeda, 3. 5. 2017.

U srijedu, 3. svibnja 2017. u 19:00 sati u Galeriji Cate Dujšin Ribar održat će se "Cuj, jeman ti ništo rec!" - edukativno-zabavni program učenika Osnovne škole Petra Berislavića u kojem će glavnu riječ imati trogirska cakavica. 

 

U programu sudjeluju učenička klapa pod vodstvom profesroice Ivane Milin Pućo; školski trio pod vodstvom profesorice Anite Stanković;  učenice Nina Botica, Karla Maleš, Klaudija Paljuca i Antea Šimić; učenice Romana Prižmić, Andrea Kokić, Iva Antonia Marković, Lorena Mlačić, Sara Katić, pod vodstvom profesorice Sunčice Maletić Dukan, učenici 5. c razreda pod vodstvom profesorice Ane Zelalije koji će predstaviti jezičnu igru na cakavici i život težaka u prošlim vremenima, učenici 1. i 2. b. razreda pod vodstvom učiteljica Mirele Medić i Mihaele Russo koji će izvesti igrokaze "Ima jedan grad, po cile dane sam" i "Šušur u dvoru", a imat ćemo priliku vidjeti i projekciju fotografija Trogira učenika Dalibora Buzuka, dok će učenik Mateo Vrebac donijeti završnu riječ...

2|6 

utorak, 9. 5. 2017.

Na Dan Europe koji se obilježava 9. svibnja, u Galeriji Cate Dujšin Ribar održat će se prigodan program "Pjesmom kroz Europu" u kojem će sudjelovati Ana Opačak, Kristina Nuić Prka i drugi Prijatelji šansone u pratnji maestra Jurice Karuze. Kako bi se ukazalo na ljepotu različitih jezika i važnost očuvanja kulturne raznolikosti, pjesme će biti izvedene na hrvatskom, francuskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Vrijeme početka programa objavit ćemo naknadno na muzejgradatrogira.blogspot.hr te na Facebook stranici Muzej grada Trogira.

3|6

srijeda, 10. 5. 2017.

Učenici Osnovne škole Majstora Radovana, pod vodstvom učiteljice Jelene Plejić Senjanin i ove su godine vrijedno radili na projektu "Ca je covik!?". Rezultate svojeg rada, u kojem im je pomogla i muzejska pedagoginja Goranka Tomaš, predstavit će predstavom "C'est la vie mon ami" koja će se održati u dvorištu Muzeja grada Trogira, u srijedu, 10. svibnja 2017. godine.

4|6

petak, 12. 5. 2017.

 Dan povijesti u Muzeju grada Trogira obilježit će se predavanjima dr. sc. Fani Celio Cega "Pobjeda narodnjaka u Trogiru prije 130 godina" i Radovana Slade - Šilovića "Izborna kampanja - što se promijenilo 130 godina poslije" koja će se održati u petak, 12. svibnja u Galeriji Cate Dujšin Ribar s početkom u 19:30.

5|6 i 6|6 

srijeda i četvrtak, 17. i 18. 5. 2017.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja je MUZEJI I SPORNE POVIJESTI: GOVORITI O NEIZRECIVOM U MUZEJIMA. U skladu s tim u Muzeju grada Trogira 17. i 18. svibnja održat će se prigodne radionice "Neću politiku u svoju butigu!", a od 18. do 26. svibnja bit će otvorena izložba "Spomenici kojih nema – nepoželjne krhotine prošlosti". Detaljnije o svemu uskoro! 

Veselimo se vašem dolasku!

:)

Kliofest 2016: Dan povijesti u Muzeju grada Trogira

U povodu 350. obljetnice prvog izdanja knjige De regno Dalmatiae et Croatiae oca hrvatske historiografije Ivana Lucića Muzej grada Trogira organizira prigodan program u okviru Festivala povijesti – Kliofesta 2016. 

Osim predavanja dr. sc. Fani Celio Cege „Svakodnevica Ivana Lucića“ i Daniele Kontić – Strojan „Djela Ivana Lucića“ program će igrokazom „De regno...“ obogatiti učenice Srednje škole Ivana Lucića – Ema Kekez, Josipa Vukić, Kristina Divković, Marija Mladar, Pjerina Baturina i Marea Biočić. Za režiju i scenografiju zaslužna je učenica Martina Topić, a cijeli je igrokaz nastao pod mentorstvom profesora povijesti Siniše Geića.


Ovaj će se zanimljiv program u povodu Dana povijesti održati u Muzeju grada Trogira – galeriji Cate Dujšin Ribar u petak, 13. svibnja 2016. godine s početkom u 19:00 sati.

IZ PREDAVANJA

 Jeste li znali da je Ivan Lucić u svojoj palači na trogirskoj rivi imao i skrovito stubište kojim se neopaženo mogao iskrasti iz svoje radne sobe...

 Ivan Lucić (1604 -1679), povjesničar i znanstvenik, svakako je jedan od najistaknutijih ličnosti  koje su svojim  životnim djelima obilježile trogirsko 17. stoljeće, još uvijek pod dominacijom Mletačke republike. Lucićeva obitelj  živjela je u palači na trogirskoj rivi,  sagrađenoj neposredno uz gradske bedeme. Ivanov djed Jerolim, palaču je proširio i preuredio u stilu zrele renesanse sredinom 16. stoljeća, tako da nam ona (i da se sačuvala u svojoj izvornosti tog vremena) ne pruža uvid u izgled kuće 17. stoljeća. Jedino je poznato da je sam Ivan izvršio neke preinake u kući polovicom 17. stoljeća,  uređenjem svoje radne sobe na drugom katu palače, koju je spojio s vratima sa susjednom dvoranom, probio zid  u kojemu je učinio skrovito stubište putem kojega je mogao neopaženo sići u  donje sobe. 
    Možemo pretpostaviti da  je raspored prostorija u palači bio sličan kao u ostalim stambenim palačama: na prvom katu nalazili su se saloni za primanje, na drugom spavaće sobe, u ovom slučaju i  Lucićeva radna soba, a u potkrovlju kuhinja.
    Poznata je opremljenost sobe u kojoj je živio u Rimu koja izgledom i inventarom nalazi dodirne točke s onodobnim palačama primjerice u Veneciji te u  Dalmaciji. Imala je krevet s zastorom opremljenim strunjačom  i prekrivačem, noćni ormarić, stolić sa sjedalicama, škrinje, klecalo...

A  bio je i jako moderan...

    Polovicom  17. stoljeća, kada je živio Ivan Lucić, u modi su bile hlače dužine do ispod koljena, čarape do koljena, haljetak, košulja. Košulje su imale duže  orukvice  koje su izlazile iz rukava haljetka, obične ili  s minimalnom čipkom. One su u raskošnijoj varijanti imale okrugli ovratnik, jako naboran (napietan).  Poviše su se nosile pelerine, plaštevi. Frizure u početku stoljeća bile su dužine do ramena, potom se nosila duga kosa a prema kraju 17. stoljeća vlasulje.
    Prema dostupnim podacima uključujući malobrojne sačuvane portrete, možemo steći uvid u svakodnevicu Ivana Lucića, pri čemu je od velike pomoći usporedba sa susjednim te prekomorskim talijanskim gradovima.

    Sve u svemu, Lucić je živio kao većina svojih imućnih suvremenika. Boravio je u prostorijama opremljenim prema modi 17. stoljeća,  tako se odijevao, tako je i živio. Ali kao istaknuti intelektualac, domoljub, ljubitelj knjiga i arhivskih fondova,  svoju palača u Trogiru, a i prostore u Rimu prilagodio je svojim istraživanjima.         

~ dr. sc. Fani Celio Cega

...te nam je u naslijeđe ostavio niz važnih djela...

    Godine 1666. u  Amsterdamu je po prvi put izašlo opsežno djelo  Ivana Luciusa Lucića, Trogiranina pod nazivom De Regno Dalmatiae et Croatiae; djelo koje i nakon 350 godina od objavljivanja ne gubi na svojoj važnosti.
    Memorie istoriche di Tragurio objavljuje u Veneciji 1673. po prvi put, a 1674. po drugi put s naslovom Historia di Dalmatia - Et in particolare delle Citta di Trau. Knjiga je prevedena i objavljena na hrvatskom jeziku  1979. godine i nama poznata pod naslovom Povijesna svjedočanstva o Trogiru I. i II.  U Veneciji je objavio i Inscriptiones Dalmaticae kao samostalno djelo te u privezu Memoria.  Za života objavio je i Vita B. Ionannis confessoris episcopi Traguriensis  te Ioannis Lucii Notae historicae ad vitam B. Ioannis confessoris episcopi Traguriensis.
    Radio je na pripremi za tisak Statuta et reformationes civitatis Tragurii koji je objavljen u Veneciji 1708., nakon njegove smrti.             

~ Daniela Kontić - Strojan

 

Što je Kliofest?

Festival povijesti, nazvan prema muzi Klio - boginji zaštitnici povijesti,  manifestacija je povijesničara i njihovih knjiga koja se treću godinu za redom odvija u Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu, ove godine - od 10. do 14. svibnja. 

    Iz Kliofesta je potekla ideja obilježavanja Dana povijesti, koja će se 2016. realizirati 13. svibnja u Osijeku, Karlovcu, Rijeci, Koprivnici, Kutinu, Jalžabetu, Pazinu, Požegi, Puli, Svetom Petru Orehovcu i Trogiru.

 Detaljan program pronađite na: http://www.kliofest.org i svakako nam se pridružite u Muzeju grada Trogira - galeriji Cate Dujšin Ribar 13. svibnja u 19:00 sati!

Vidimo se! :)